Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Čovjek je čovjeku vuk.
Varijante:
Čovjek je čovjeku neprijatelj.; Čovjek je čovjeku najveći neprijatelj.; Čovjek je čovjeku zvijer.; Čovjek je čovjeku najgori neprijatelj.; Čovjek je čovjeku pas.
Broj poslovice u izvoru: 31
Klasifikacija M. Kuusi:
H6 - Prijatelj: neprijatelj / dobar ili loš susjed
Ključne riječi (sinonimi)
3 rêči puêju človêka z domu: prvo dim, drugo hiša hudo pokr’vena, 3-to žena zla.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
A glavu priklonu ni oštar mač ne siče.
Bežati kako ovce pred vikom.
Boj se psa koji mučke kolje.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čest zajam kubura.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čuvaj se od uglja potajna.
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Djetlići s jezika ginu.
Došla mu je duša u nos.
Gojit zmiju u njedrima.
Grije zmiju u skutu.
Guja sedmoglava.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Iskra mala požar veće krat izvede.
Kade strah, onde sram.
Kako ljuta guja.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Muha u paučini ostaje.
Na svako zlo će te slijep vodac dovesti.
Neće grom u koprive.
Nije ovo bez vraga.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Ovčje runce, a vučije srce.
Pas koji laje, ne grize.
Pazin i Ljubljana, istrijanska jama.
Plamen je blizu dima.
Planina gusta (bez hajduka) nije pusta.
Pokriveni ugalj gore žeže.
Potajni ugljen nagore ožeže.
Provukao se kroz iglene ušice.
Pune se puške boji jedan, a prazne dvojica.
Tiha voda brege dere.
U toj travi zmija se taji.
Zla zima.
Zla zmijo.
Zmija о njoj visi.
Bežati kako ovce pred vikom.
Boj se psa koji mučke kolje.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čest zajam kubura.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čuvaj se od uglja potajna.
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Djetlići s jezika ginu.
Došla mu je duša u nos.
Gojit zmiju u njedrima.
Grije zmiju u skutu.
Guja sedmoglava.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Iskra mala požar veće krat izvede.
Kade strah, onde sram.
Kako ljuta guja.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Muha u paučini ostaje.
Na svako zlo će te slijep vodac dovesti.
Neće grom u koprive.
Nije ovo bez vraga.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Ovčje runce, a vučije srce.
Pas koji laje, ne grize.
Pazin i Ljubljana, istrijanska jama.
Plamen je blizu dima.
Planina gusta (bez hajduka) nije pusta.
Pokriveni ugalj gore žeže.
Potajni ugljen nagore ožeže.
Provukao se kroz iglene ušice.
Pune se puške boji jedan, a prazne dvojica.
Tiha voda brege dere.
U toj travi zmija se taji.
Zla zima.
Zla zmijo.
Zmija о njoj visi.
- Pas i kučka, reče svekrva.
- Golub i golubica, odgovori punica.
Boj se psa koji mučke kolje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čudo pasa ujedoše vuka.
Čuvaj se pseta koje mučke kolje.
Doćerao do pasa.
Er prave: počten glas bolje je dobiti, negoli zlatan pas s prijekorom nositi.
I prosvirit’ i za pas zadjestit.
Ja psu, a pas repu, a rep dlaci: idi, dlaka, ti si laka
Kako ovaca ne držim, pasa ne čuvam.
Ljutit kao pas u žeželju.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Ne vjeruj, kume, pasjim ustima.
Ne za psa kupei.
Pas koji laje, ne grize.
Pas pasu brat.
Po psu i po mački poznaje se stopanjica.
Po pustoj crkvi i psi laju.
Psa kost veže.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Zimno štene i ljetna mlada ne valja.
Znadu psi za mir!
Žedan kako pas.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Boj se psa koji mučke kolje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čudo pasa ujedoše vuka.
Čuvaj se pseta koje mučke kolje.
Doćerao do pasa.
Er prave: počten glas bolje je dobiti, negoli zlatan pas s prijekorom nositi.
I prosvirit’ i za pas zadjestit.
Ja psu, a pas repu, a rep dlaci: idi, dlaka, ti si laka
Kako ovaca ne držim, pasa ne čuvam.
Ljutit kao pas u žeželju.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Ne vjeruj, kume, pasjim ustima.
Ne za psa kupei.
Pas koji laje, ne grize.
Pas pasu brat.
Po psu i po mački poznaje se stopanjica.
Po pustoj crkvi i psi laju.
Psa kost veže.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Zimno štene i ljetna mlada ne valja.
Znadu psi za mir!
Žedan kako pas.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Bijesnu vuku malo vijeka.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čudo pasa ujedoše vuka.
Dati ovcu vuku.
Glad vuka iz grma goni.
Gladen vuk klade se naje.
Hranit' vučje štene.
Ispod mukla i dva vuka.
Na vuka seljani.
Ni gaj bez vuka, niti Bukovica bez hajduka.
Ovca vuka nosi.
Ovčje runce, a vučije srce.
Pastijer ovcu striže, a vuk dere.
Preporučio je vuku ovce.
Promijeni vuk dlaku, ali ćud nikada.
Tankije' je ušiju kao vuk.
U bijesna vuka golem skok, a kratak vijek.
Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čudo pasa ujedoše vuka.
Dati ovcu vuku.
Glad vuka iz grma goni.
Gladen vuk klade se naje.
Hranit' vučje štene.
Ispod mukla i dva vuka.
Na vuka seljani.
Ni gaj bez vuka, niti Bukovica bez hajduka.
Ovca vuka nosi.
Ovčje runce, a vučije srce.
Pastijer ovcu striže, a vuk dere.
Preporučio je vuku ovce.
Promijeni vuk dlaku, ali ćud nikada.
Tankije' je ušiju kao vuk.
U bijesna vuka golem skok, a kratak vijek.
Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.
A tko je, tko Eleni ne zavidi?
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je nevolja zlo trpjet’, nije zaboravit’.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Ako vrag nije razbio kolijevku, razbiće grob.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baš si se usrećio.
Biti zle volje.
Bog te sačuva' duga i zla druga.
Bogat, pak rogat.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje ti je imati posla s vrećom buha nego s rđavom ženom.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
Dosta je đavo opanaka poderao, dok je to i to učinio.
Došlo do gusta (do nevolje).
Dva loša ubiše Miloša.
Griješno dijete.
I jatak pođe kud i tat.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Imaš li dušu?
Imati zlo ime, zao glas.
Izišo je iz reda.
Kao zloguk.
Katance staviti na zle jezike.
Kod Cigana je voda izgorila.
Maćeha zla maćeha.
Među ženami zlo ubog, gore bogat.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Na svako zlo će te slijep vodac dovesti.
Naše knjige govore: hodi sa zla na gore.
Ne govori na sva usta (kad ko što zlo govori u unapredak).
Ne zovi zlo, jer samo može doći.
Nema većega zla od zle pameti.
Nije ovo bez vraga.
Od zla oca još gora su djeca.
Od zle žene i rđava druga ukloni se, da te ne obruka.
Pao je u zle ruke.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pomoz' Bog, 'zla ženo!
Pribila orla zla godina.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od svakog zla.
Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
Tko radi, ne boji se gladi.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zabunio se kao Ciganin u luku.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zla trava brzo raste.
Zla zima.
Zla zmijo.
Zlo brzo dođe, a polako prođe.
Zlo dobro došlo, ako si samo došlo.
Zlo godište roda ište a nevolja prijatelja.
Zlo i gore.
Zlo ti je zla običaj.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Zmija о njoj visi.
Žena je jedna muka, bez koje se biti ne može.
Žena je na svijetu najgora zvijer.
Žena potlačena otvoren je pakao.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je nevolja zlo trpjet’, nije zaboravit’.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Ako vrag nije razbio kolijevku, razbiće grob.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baš si se usrećio.
Biti zle volje.
Bog te sačuva' duga i zla druga.
Bogat, pak rogat.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje ti je imati posla s vrećom buha nego s rđavom ženom.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
Dosta je đavo opanaka poderao, dok je to i to učinio.
Došlo do gusta (do nevolje).
Dva loša ubiše Miloša.
Griješno dijete.
I jatak pođe kud i tat.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Imaš li dušu?
Imati zlo ime, zao glas.
Izišo je iz reda.
Kao zloguk.
Katance staviti na zle jezike.
Kod Cigana je voda izgorila.
Maćeha zla maćeha.
Među ženami zlo ubog, gore bogat.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Na svako zlo će te slijep vodac dovesti.
Naše knjige govore: hodi sa zla na gore.
Ne govori na sva usta (kad ko što zlo govori u unapredak).
Ne zovi zlo, jer samo može doći.
Nema većega zla od zle pameti.
Nije ovo bez vraga.
Od zla oca još gora su djeca.
Od zle žene i rđava druga ukloni se, da te ne obruka.
Pao je u zle ruke.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pomoz' Bog, 'zla ženo!
Pribila orla zla godina.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od svakog zla.
Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
Tko radi, ne boji se gladi.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zabunio se kao Ciganin u luku.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zla trava brzo raste.
Zla zima.
Zla zmijo.
Zlo brzo dođe, a polako prođe.
Zlo dobro došlo, ako si samo došlo.
Zlo godište roda ište a nevolja prijatelja.
Zlo i gore.
Zlo ti je zla običaj.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Zmija о njoj visi.
Žena je jedna muka, bez koje se biti ne može.
Žena je na svijetu najgora zvijer.
Žena potlačena otvoren je pakao.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.

