Portal hrvatskih poslovica

Poslovica

Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Izvor: Kekez, Josip (1990). Svaki je kamen da se kuća gradi. Osijek: Izdavački centar „Revija“ Otvorenoga sveučilišta.
Broj poslovice u izvoru: 1637
Klasifikacija M. Kuusi:
C6a - odjeća, izgled i izgled kao kriteriji za rangiranje, status

Ključne riječi (sinonimi)

3 rêči puêju človêka z domu: prvo dim, drugo hiša hudo pokr’vena, 3-to žena zla.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Crn lonac meso vari.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Kakov si ti človek?
Ko ima obraza, ima i dušu.
Lijepa ali slijepa.
Na muci se poznaju junaci.
Nakon godišta sluga uzme ćud gosparevu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Odijelo ne čini čovjeka.
Pijanče po sebi znanče.
Po repu se lisica pozna.
Pogledaj mu gnojište, pak mu sudi ognjište.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Pticu je poznati iz popevke.
S kim si, takav si.
Srbin voli krasti, nego prositi.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Zlo godište roda ište a nevolja prijatelja.

Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako hoć’ znat’ koliko je vrijedan dukat, isti ga imat’.
Ako je i ambar, varićak je mjera.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliže je rubača neg halja.
Bogat je tko je dobar.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Cisto zlato rđa ne uhita.
Crn lonac meso vari.
Čuvaj lonca kо i oca.
Da su žene srebrene, ne bi jaspre valjale.
Dinar čini dinare.
Dobro se ne pozna, dok se ne izgubi.
Dobro se samo hvali.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
Dosta ih je kako mravi.
Gol od poštenja.
I vrijedi!
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Jedna, ali jedra.
Ko se žene boji, taj je grbi od nje.
Koja se ženska odveć gizda, sreća je najzad izda.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lepo blago je dobro ime.
Maleno je zrno biserovo, al' se nosi na gospodskom grlu.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Ne sve kaj se sveti zlato.
Odoše nam goveda preko brda zelena, a za njima Jelena noseć kitu nevena.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Pamet caruje.
Prodao je dušu vragu.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Prosut' biser prid prasca.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Stara koka, dobra juha.
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Vrijeme je novac.
Za hranu pseto služi.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.