Portal hrvatskih poslovica

A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Od đесе ljudi bivaju.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.

Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Alija, đe je Arbanija?
Careve riječi.
Drži jezik za zubima.
Drži jezik za zubima.
Gavran grkće na jeli, pitajte ga što veli, gavran kaže i veli, nek se starac ne ženi.
Jezik za zube!
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Pošto Vlaše, kikoš?
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.

A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Dugi lasi, kratka pamet.
Dugih kosa kratke pameti.
Kad čoeku pukne među očima.
Klapilo se, ne klapilo, ješću te platio sam te.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Pržio bih, gospodaru.

Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Drži jezik za zubima.
Drži jezik za zubima.
Jezik za zube!
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Tko hoće ženu da kara, prvo neka joj jezik odreže, ili neka svoje uši zatisne.
Žena je samo dobra ta ka jezika ne ima.
Ženu čim riječima karat' hoćeš, ili uši sebi zalijepi, ili njoj jezik obreži.
Žvači riječi, da se ne ujedeš za jezik.

A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Bez starca nema udarca.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Ispeci pa reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Za hajdukom u goru ne idi.

Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Da su žene srebrene, ne bi jaspre valjale.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
I vrijedi!
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Jedna, ali jedra.
Ko se žene boji, taj je grbi od nje.
Koja se ženska odveć gizda, sreća je najzad izda.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Maleno je zrno biserovo, al' se nosi na gospodskom grlu.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Odoše nam goveda preko brda zelena, a za njima Jelena noseć kitu nevena.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.

Ako čini što zna, ono ne zna što čini.
Ako znamo šta je bilo, ne znamo šta će biti.
Bez starca nema udarca.
Blago onome ko što zna.
Bog ne spava.
Bostandžiji krastavce prodavati.
Čoek se do smrti uči.
Čovjek čovjeka poznaje.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Znadu psi za mir!