Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Ako car da, ali Buća ne da.
Broj poslovice u izvoru: 555
Klasifikacija M. Kuusi:
K1 - MOĆ, VLADAR: PODANIK / NADREĐENI: PODREĐENI
Ključne riječi (sinonimi)
3 rêči puêju človêka z domu: prvo dim, drugo hiša hudo pokr’vena, 3-to žena zla.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako je stražnjica jama, obrok je mjera.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Glad očiju nema.
Gladno oko ne spava.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospodarevo oko konja pase.
Igra se k’o mačka s mišem.
Isto su oganj, žena i more, a istom riječi ih vezat' niko ne more.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Lakše je sačuvati zeca u goru nego ženu u domu.
Ne imala baba bijesa, te othranila bijesno prase, pak joj podrilo kuću.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Po pustoj crkvi i psi laju.
Svađaj i vladaj.
Svatko je kovač svoje sreće.
Ako je stražnjica jama, obrok je mjera.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Glad očiju nema.
Gladno oko ne spava.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospodarevo oko konja pase.
Igra se k’o mačka s mišem.
Isto su oganj, žena i more, a istom riječi ih vezat' niko ne more.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Lakše je sačuvati zeca u goru nego ženu u domu.
Ne imala baba bijesa, te othranila bijesno prase, pak joj podrilo kuću.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Po pustoj crkvi i psi laju.
Svađaj i vladaj.
Svatko je kovač svoje sreće.
Ak’ mi neće Bog pomoći, pekla budem prosil moči.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako je i car. Nije ciganski haračlija.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bješe mi ga davati, dokle mogah žvakati.
Bog je jak!
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija sila, onoga i carstvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čija sila, toga je i sud.
Čija suša, tog i more, čije polje, tog i grad.
Čija šuma, onog i zečevi.
Čije je june, onog i uže.
Čiji je sud, toga je i pravda.
Čiji su mnozi, onoga i bozi.
Di je sila, tu nije razlog.
Gdje sila gospodi, s razlogom ne hodi.
Gdje zlato govori, jezik mora mučati.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
I muha konja pekne.
Ki je jači, ta kobači.
Ko ženu sluša, gori je od žene.
Komu moreš, dobro čini.
Nad silom sila je pravda.
Najbolji je gnoj od gospodarevijeh potplata.
Pun je k'o jastog, a slini k'o spuž.
Sila Boga ne moli.
Svađaj i vladaj.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Veća moć veću primaga.
Veći dinar manjega pokriva.
Zverhu svojeh je gospon.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako je i car. Nije ciganski haračlija.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bješe mi ga davati, dokle mogah žvakati.
Bog je jak!
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija sila, onoga i carstvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čija sila, toga je i sud.
Čija suša, tog i more, čije polje, tog i grad.
Čija šuma, onog i zečevi.
Čije je june, onog i uže.
Čiji je sud, toga je i pravda.
Čiji su mnozi, onoga i bozi.
Di je sila, tu nije razlog.
Gdje sila gospodi, s razlogom ne hodi.
Gdje zlato govori, jezik mora mučati.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
I muha konja pekne.
Ki je jači, ta kobači.
Ko ženu sluša, gori je od žene.
Komu moreš, dobro čini.
Nad silom sila je pravda.
Najbolji je gnoj od gospodarevijeh potplata.
Pun je k'o jastog, a slini k'o spuž.
Sila Boga ne moli.
Svađaj i vladaj.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Veća moć veću primaga.
Veći dinar manjega pokriva.
Zverhu svojeh je gospon.
