Portal hrvatskih poslovica

Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Ako si se ti od šale ženio, ja sam se (od) zbilje udavala.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Blažen ki slaga, proklet ki razlaga, a blažen ki ne slaga, nit razlaga (ženidbu).
Bolje imati mužu ženu slijepu nego odveć lijepu.
Bolje je biti najgora žena nego prava cura.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Čuvaj, djevo, imena, dosta ćeš imat vremena.
Da se nije moma uzdala, ne bi se ni udala.
Djevojačka su vrata svakome otvorena: mnogo prosi, jedan doma vodi.
Dobra volja nasred polja, dobra žena, dobra sreća, loša žena, loša sreća.
Dok đevojka, dur đevojka, kad nevjesta, baš ni s mjesta.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Fali žito u hambaru, fali ženu u mezaru.
Gavran grkće na jeli, pitajte ga što veli, gavran kaže i veli, nek se starac ne ženi.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koja se muže ne boji, često suze roni.
Koja se ne nada, ona se i ne uda.
Mužu, da ne vidiš, ženo, da ne oslijepiš.
Neka kadgod i ženski dan dođe!
Nema ženstva bez čoestva.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Prva žena boji se muža, a druge se boji muž.
Prvo rok dala, pak se ne udala.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Svaka je dobra devom, no da je vidimo nevom.
Svaka skuža ima muža.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svoja ženica, svoja voljica.
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Za koga žena nije, onog žena bije.
Za udaju nije zrela, koja ne zna pravit jela.
Zaman muž po svih dveri u kuću nosi, ako žena po jednoj ponestri hita.
Žensko dok se ne uda, ne zna u kojoj vjeri živi.

Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Bit' na dobru skoku.
Blago dobrom činu i svijetlom obrazu!
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Dobro se ljeto s proljeća vidi.
Dobrog je vina i kiselica dobra.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Nemoj biti ljuta, da ne budeš žuta, veće budi dobra, da ne budeš modra (od boja).
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Tko se rano oženi i rano ustaje, dobro čini.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Uzeh vraga pored blaga: blago propade, a vrag ostade.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.

Ako je med i sladak, ma ne valja prst ugrizati.
Slabi dragi od meda, slaba majka od dragog.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.

Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.

Dok đevojka, dur đevojka, kad nevjesta, baš ni s mjesta.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka je dobra devom, no da je vidimo nevom.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tebi mlada vjerenica, meni sočna pečenica.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Zaovu karaju, a nevjesti svjet davaju.

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.

Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Dugi lasi, kratka pamet.
Dugih kosa kratke pameti.
Gdje je mnogo žena, ondje mira nejma.
I crna kokoš bijelo jaje nosi.
Lijepoj đevojci sreća manjka.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Nisu svi Cigani crni.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.

- Pas i kučka, reče svekrva. - Golub i golubica, odgovori punica.
Bile se jetrvice preko svekrvice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka svekrva mrzi na snahu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tuđa majka zla svekrva.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Vid'la voda svekrvinu košulju.

A tko je, tko Eleni ne zavidi?
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baš si se usrećio.
Bog te sačuva' duga i zla druga.
Bogat, pak rogat.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje ti je imati posla s vrećom buha nego s rđavom ženom.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
Dosta je đavo opanaka poderao, dok je to i to učinio.
Došlo do gusta (do nevolje).
Griješno dijete.
I jatak pođe kud i tat.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Imaš li dušu?
Imati zlo ime, zao glas.
Izišo je iz reda.
Kao zloguk.
Kod Cigana je voda izgorila.
Maćeha zla maćeha.
Među ženami zlo ubog, gore bogat.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Ne govori na sva usta (kad ko što zlo govori u unapredak).
Od zla oca još gora su djeca.
Od zle žene i rđava druga ukloni se, da te ne obruka.
Pao je u zle ruke.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pomoz' Bog, 'zla ženo!
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od svakog zla.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zabunio se kao Ciganin u luku.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zla trava brzo raste.
Zlo brzo dođe, a polako prođe.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena je jedna muka, bez koje se biti ne može.
Žena je na svijetu najgora zvijer.
Žena potlačena otvoren je pakao.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.