Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Djetlići s jezika ginu.
Broj poslovice u izvoru: 5011
Klasifikacija M. Kuusi:
J1 - KOMUNIKACIJA
Ključne riječi (sinonimi)
Djetlići s jezika ginu.
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Drži jezik za zubima.
Drži jezik za zubima.
Gdje zlato govori, jezik mora mučati.
Jezik za zube!
Kaj na serdcu, to na jeziku.
Katance staviti na zle jezike.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Laživi jeziče! .
Nije mu dlake na jeziku.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Tko hoće ženu da kara, prvo neka joj jezik odreže, ili neka svoje uši zatisne.
Žena je samo dobra ta ka jezika ne ima.
Ženu čim riječima karat' hoćeš, ili uši sebi zalijepi, ili njoj jezik obreži.
Žvači riječi, da se ne ujedeš za jezik.
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Drži jezik za zubima.
Drži jezik za zubima.
Gdje zlato govori, jezik mora mučati.
Jezik za zube!
Kaj na serdcu, to na jeziku.
Katance staviti na zle jezike.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Laživi jeziče! .
Nije mu dlake na jeziku.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Tko hoće ženu da kara, prvo neka joj jezik odreže, ili neka svoje uši zatisne.
Žena je samo dobra ta ka jezika ne ima.
Ženu čim riječima karat' hoćeš, ili uši sebi zalijepi, ili njoj jezik obreži.
Žvači riječi, da se ne ujedeš za jezik.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako ti je dušmanin kolik mrav, čuvaj ga se kao lava.
Bez starca nema udarca.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blaženi koji izmiču, jer će oni uteći.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Djetlići s jezika ginu.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Govori, ali pametno.
Gubiti vrime.
Guvno se guli prid vršidbu, a koš (tobanja) sprema prid beritbu.
Ispeci pa reci.
Ispeci, pak reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Kozle tiho svu mater sisa i svaku drugu, a plaho ni svoju ni tuđu.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mudriji si kad ćutiš.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Mudrost — vsega dobra mati.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne da tuzi na srce.
Ne za psa kupei.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pametniji popušta.
Prvo skoči pa reci "hop"!
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Put ukazati.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Svak je mudar po šteti.
Za hajdukom u goru ne idi.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako ti je dušmanin kolik mrav, čuvaj ga se kao lava.
Bez starca nema udarca.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blaženi koji izmiču, jer će oni uteći.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Djetlići s jezika ginu.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Govori, ali pametno.
Gubiti vrime.
Guvno se guli prid vršidbu, a koš (tobanja) sprema prid beritbu.
Ispeci pa reci.
Ispeci, pak reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Kozle tiho svu mater sisa i svaku drugu, a plaho ni svoju ni tuđu.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mudriji si kad ćutiš.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Mudrost — vsega dobra mati.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne da tuzi na srce.
Ne za psa kupei.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pametniji popušta.
Prvo skoči pa reci "hop"!
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Put ukazati.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Svak je mudar po šteti.
Za hajdukom u goru ne idi.
A glavu priklonu ni oštar mač ne siče.
Bežati kako ovce pred vikom.
Boj se psa koji mučke kolje.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čest zajam kubura.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čuvaj se od uglja potajna.
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Djetlići s jezika ginu.
Došla mu je duša u nos.
Gojit zmiju u njedrima.
Grije zmiju u skutu.
Guja sedmoglava.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Iskra mala požar veće krat izvede.
Kade strah, onde sram.
Kako ljuta guja.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Muha u paučini ostaje.
Na svako zlo će te slijep vodac dovesti.
Neće grom u koprive.
Nije ovo bez vraga.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Ovčje runce, a vučije srce.
Pas koji laje, ne grize.
Pazin i Ljubljana, istrijanska jama.
Plamen je blizu dima.
Planina gusta (bez hajduka) nije pusta.
Pokriveni ugalj gore žeže.
Potajni ugljen nagore ožeže.
Provukao se kroz iglene ušice.
Pune se puške boji jedan, a prazne dvojica.
Tiha voda brege dere.
U toj travi zmija se taji.
Zla zima.
Zla zmijo.
Zmija о njoj visi.
Bežati kako ovce pred vikom.
Boj se psa koji mučke kolje.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čest zajam kubura.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čuvaj se od uglja potajna.
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Djetlići s jezika ginu.
Došla mu je duša u nos.
Gojit zmiju u njedrima.
Grije zmiju u skutu.
Guja sedmoglava.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Iskra mala požar veće krat izvede.
Kade strah, onde sram.
Kako ljuta guja.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Muha u paučini ostaje.
Na svako zlo će te slijep vodac dovesti.
Neće grom u koprive.
Nije ovo bez vraga.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Ovčje runce, a vučije srce.
Pas koji laje, ne grize.
Pazin i Ljubljana, istrijanska jama.
Plamen je blizu dima.
Planina gusta (bez hajduka) nije pusta.
Pokriveni ugalj gore žeže.
Potajni ugljen nagore ožeže.
Provukao se kroz iglene ušice.
Pune se puške boji jedan, a prazne dvojica.
Tiha voda brege dere.
U toj travi zmija se taji.
Zla zima.
Zla zmijo.
Zmija о njoj visi.
Ako rekoh, ne posjekoh.
Careve riječi.
Čovjek je to od riječi.
Djetlići s jezika ginu.
Isto su oganj, žena i more, a istom riječi ih vezat' niko ne more.
Kiša i snijeg i još jedno vrijeme.
Nije čuvena kao viđena.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Slika govori više od riječi.
Tko hoće ženu da kara, prvo neka joj jezik odreže, ili neka svoje uši zatisne.
Ženu čim riječima karat' hoćeš, ili uši sebi zalijepi, ili njoj jezik obreži.
Žvači riječi, da se ne ujedeš za jezik.
Careve riječi.
Čovjek je to od riječi.
Djetlići s jezika ginu.
Isto su oganj, žena i more, a istom riječi ih vezat' niko ne more.
Kiša i snijeg i još jedno vrijeme.
Nije čuvena kao viđena.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Slika govori više od riječi.
Tko hoće ženu da kara, prvo neka joj jezik odreže, ili neka svoje uši zatisne.
Ženu čim riječima karat' hoćeš, ili uši sebi zalijepi, ili njoj jezik obreži.
Žvači riječi, da se ne ujedeš za jezik.

