Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Od đесе ljudi bivaju.
Broj poslovice u izvoru: 4604
Klasifikacija M. Kuusi:
G3 - DJECA : RODITELJI - / ODGOJ
Ključne riječi (sinonimi)
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Od đесе ljudi bivaju.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Od đесе ljudi bivaju.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Adže Ramo, dobar ti si! - Hvala Bogu, jer ne mogu.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Budali, ženi i djeci, kadija je za plotom.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Česta djeca suhi grad.
Dijete pozno rana sirota.
Ditetu na volju, sebi tugu i nevolju.
Djetetu i ludu podaj, a ne obreci nikad.
Djevojka je cvijeće, dokle rodi dijete; kada rodi dijete, uvehne joj cvijeće.
Dok dijete ne zaplače, mati ga se ne sjeća.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe je đevojka, biće i đetića.
Đe je mnogo babica, kilava su đеса.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Gad ovoga svijeta!
Gde je vnogo bab, dete je kilavo.
Gdje je vele baba, vazda kilavo dijete bude.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Griješno dijete.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I djecu hranit i hranu ne trošit, bit ne može.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Junačka djeca najviše plaču.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Komu sin, a komu pastorka.
Kratke glavnje gotovi ugarci, pozna đесe gotove sirote.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Malo djece, malo brige.
Milutinu po polutinu.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Od đесе ljudi bivaju.
Od zla oca još gora su djeca.
Pijanca i dijete Bog čuva.
Pozna đеса gotove sirote.
Prokšeno dijete kao pašče.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tko te nauči krpiti? Vele djeca, a malo kruha.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tvrdo ga je mati povijala.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zlo dijete bolje je nemoćno nego zdravo.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženu i dijete junak ne bije, već Ciganin.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Budali, ženi i djeci, kadija je za plotom.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Česta djeca suhi grad.
Dijete pozno rana sirota.
Ditetu na volju, sebi tugu i nevolju.
Djetetu i ludu podaj, a ne obreci nikad.
Djevojka je cvijeće, dokle rodi dijete; kada rodi dijete, uvehne joj cvijeće.
Dok dijete ne zaplače, mati ga se ne sjeća.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe je đevojka, biće i đetića.
Đe je mnogo babica, kilava su đеса.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Gad ovoga svijeta!
Gde je vnogo bab, dete je kilavo.
Gdje je vele baba, vazda kilavo dijete bude.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Griješno dijete.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I djecu hranit i hranu ne trošit, bit ne može.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Junačka djeca najviše plaču.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Komu sin, a komu pastorka.
Kratke glavnje gotovi ugarci, pozna đесe gotove sirote.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Malo djece, malo brige.
Milutinu po polutinu.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Od đесе ljudi bivaju.
Od zla oca još gora su djeca.
Pijanca i dijete Bog čuva.
Pozna đеса gotove sirote.
Prokšeno dijete kao pašče.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tko te nauči krpiti? Vele djeca, a malo kruha.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tvrdo ga je mati povijala.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zlo dijete bolje je nemoćno nego zdravo.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženu i dijete junak ne bije, već Ciganin.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Ako budem živ.
Bez starca nema udarca.
Bio je i moj otac živ.
Čoek se do smrti uči.
Ispekao zanat (izučio dobro).
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Jesi li ti padao s tavana?
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Nema bolećega.
Nije čuvena kao viđena.
Od đесе ljudi bivaju.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Stari jesmo priateli.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Bez starca nema udarca.
Bio je i moj otac živ.
Čoek se do smrti uči.
Ispekao zanat (izučio dobro).
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Jesi li ti padao s tavana?
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Nema bolećega.
Nije čuvena kao viđena.
Od đесе ljudi bivaju.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Stari jesmo priateli.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Po repu se lisica pozna.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Po repu se lisica pozna.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Ditetu na volju, sebi tugu i nevolju.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Grnuo bi vatru rukama.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Od đесе ljudi bivaju.
Prokšeno dijete kao pašče.
Prut je iz raja izrast'o.
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tvrdo ga je mati povijala.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Grnuo bi vatru rukama.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Od đесе ljudi bivaju.
Prokšeno dijete kao pašče.
Prut je iz raja izrast'o.
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tvrdo ga je mati povijala.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.