Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Čovjek čovjeka poznaje.
Broj poslovice u izvoru: 4888
Klasifikacija M. Kuusi:
A2a - položaj čovjeka, domaće i divlje životinje
Ključne riječi (sinonimi)
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Od đесе ljudi bivaju.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Od đесе ljudi bivaju.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Po repu se lisica pozna.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Po repu se lisica pozna.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i gol, ali je sokol.
Čist kao zlato.
Čista se zlata rđa ne hvata.
Čistu obrazu malo vode treba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Dobra duša.
I naša krv je crvena.
I zla (je) žena dobra žena.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Majka ćercu udaje.
Na ljepotu se (djevojačku) kupus vari, a na dobrotu kuša hvali.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Ne udaje se ljepota već babina dobrota.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.
Perje pticu resi.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Po tragu se zec nađe.
Poznaje se koza po rozima.
Ako je i gol, ali je sokol.
Čist kao zlato.
Čista se zlata rđa ne hvata.
Čistu obrazu malo vode treba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Dobra duša.
I naša krv je crvena.
I zla (je) žena dobra žena.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Majka ćercu udaje.
Na ljepotu se (djevojačku) kupus vari, a na dobrotu kuša hvali.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Ne udaje se ljepota već babina dobrota.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.
Perje pticu resi.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Po tragu se zec nađe.
Poznaje se koza po rozima.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Djevice i lubenice (dinje) trudno (je) poznati.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Izjutra se dan poznaje.
Poznaje se koza po rozima.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Djevice i lubenice (dinje) trudno (je) poznati.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Izjutra se dan poznaje.
Poznaje se koza po rozima.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Ako čini što zna, ono ne zna što čini.
Ako znamo šta je bilo, ne znamo šta će biti.
Bez starca nema udarca.
Blago onome ko što zna.
Bog ne spava.
Bostandžiji krastavce prodavati.
Čoek se do smrti uči.
Čovjek čovjeka poznaje.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Znadu psi za mir!
Ako znamo šta je bilo, ne znamo šta će biti.
Bez starca nema udarca.
Blago onome ko što zna.
Bog ne spava.
Bostandžiji krastavce prodavati.
Čoek se do smrti uči.
Čovjek čovjeka poznaje.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Znadu psi za mir!