Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Broj poslovice u izvoru: 4680
Klasifikacija M. Kuusi:
G1c - pridruživanje obitelji, zadržavanje svoje pozicije u obitelji; snaha / brat / majka / otac ... zakon
J1j - laži, pretvaranje, pravdanje
Ključne riječi (sinonimi)
Apa, apa!
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Cigani te ukrali.
Dobro je (kašto) i pametnu ženu poslušati.
Ja ću, duhovniče, uzeti srebarce, a ti nosi rebarce, kud ti drago.
Nema štete bez koristi.
Preči je bližnji susjed (u Slavoniji kažu komšija), nego udaljeni brat.
Prodaj mamu, a kupi kravu.
Pržio bih, gospodaru.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Uzeh vraga pored blaga: blago propade, a vrag ostade.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Cigani te ukrali.
Dobro je (kašto) i pametnu ženu poslušati.
Ja ću, duhovniče, uzeti srebarce, a ti nosi rebarce, kud ti drago.
Nema štete bez koristi.
Preči je bližnji susjed (u Slavoniji kažu komšija), nego udaljeni brat.
Prodaj mamu, a kupi kravu.
Pržio bih, gospodaru.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Uzeh vraga pored blaga: blago propade, a vrag ostade.
Ako komšijska kuća gori, pazi na svoju.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Djevojačka su vrata svakome otvorena: mnogo prosi, jedan doma vodi.
Domaća se zmija u kući ne ubija.
Domaćica kuću kući.
Đe nije žene, onđe nije ni kuće.
Grube kuće teku, a lijepe rastiču.
Hajdučke kuće nema.
Hajduk je u tuđoj kući pošten.
Izvan kuće ljubica, a u kući udica.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Ko ima lijepu kuću i lijepu ženu, nije gospodar od nje.
Koja (cura) se vele obazire, slabo kuću nadzire.
Koja se često ogleda, slabo kuću nadgleda.
Kuća bez djevojke - proljeće bez cvijeća.
Moja kuća moja sloboda.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Ne imala baba bijesa, te othranila bijesno prase, pak joj podrilo kuću.
Ne stoji kuća na zemlji, nego na ženi.
Nema kuće bez domaćice, ni vatre bez cjepanice.
Ofrkuša i poskakuša ne teče kuću.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Plašljivi kući dolaze.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Pusti Ciganina pred vrata, a on će u kuću.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
U lijene stopanice vazda kuća neometena.
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Vala, sveti Klimentije, klimaćeš ti oko moje kuće, a ja ću odsad slaviti svetog Nikolu.
Zaman muž po svih dveri u kuću nosi, ako žena po jednoj ponestri hita.
Žena drži tri kantuni kuće, a muž četrti.
Žena od kuće pedalj, od nje kuća sežanj.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Djevojačka su vrata svakome otvorena: mnogo prosi, jedan doma vodi.
Domaća se zmija u kući ne ubija.
Domaćica kuću kući.
Đe nije žene, onđe nije ni kuće.
Grube kuće teku, a lijepe rastiču.
Hajdučke kuće nema.
Hajduk je u tuđoj kući pošten.
Izvan kuće ljubica, a u kući udica.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Ko ima lijepu kuću i lijepu ženu, nije gospodar od nje.
Koja (cura) se vele obazire, slabo kuću nadzire.
Koja se često ogleda, slabo kuću nadgleda.
Kuća bez djevojke - proljeće bez cvijeća.
Moja kuća moja sloboda.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Ne imala baba bijesa, te othranila bijesno prase, pak joj podrilo kuću.
Ne stoji kuća na zemlji, nego na ženi.
Nema kuće bez domaćice, ni vatre bez cjepanice.
Ofrkuša i poskakuša ne teče kuću.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Plašljivi kući dolaze.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Pusti Ciganina pred vrata, a on će u kuću.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
U lijene stopanice vazda kuća neometena.
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Vala, sveti Klimentije, klimaćeš ti oko moje kuće, a ja ću odsad slaviti svetog Nikolu.
Zaman muž po svih dveri u kuću nosi, ako žena po jednoj ponestri hita.
Žena drži tri kantuni kuće, a muž četrti.
Žena od kuće pedalj, od nje kuća sežanj.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Bio je i on s Markom Kraljevićem.
Bolan zdrava nosa.
Čavka i zla žena što se veće pere, to je crnija.
Čavka i zla žena što se veće pere, to je crnja.
Čavka i zla žena, što se (god) više pere, to je crnja.
Gospoduje, a gladuje.
Nešto šušnu.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Pune oči, a prazno srce.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Bolan zdrava nosa.
Čavka i zla žena što se veće pere, to je crnija.
Čavka i zla žena što se veće pere, to je crnja.
Čavka i zla žena, što se (god) više pere, to je crnja.
Gospoduje, a gladuje.
Nešto šušnu.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Pune oči, a prazno srce.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Krupno govori kao zet kod punice.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Ne uzdaj se, taste, da te zeti časte.
Punica voli zeta nego sina.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tele vele, kola malo, jagnje žao, te zetu jaja na tavu.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Zetnja vreća nije nigda puna.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Ne uzdaj se, taste, da te zeti časte.
Punica voli zeta nego sina.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tele vele, kola malo, jagnje žao, te zetu jaja na tavu.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Zetnja vreća nije nigda puna.
A tko je, tko Eleni ne zavidi?
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baš si se usrećio.
Bog te sačuva' duga i zla druga.
Bogat, pak rogat.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje ti je imati posla s vrećom buha nego s rđavom ženom.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
Dosta je đavo opanaka poderao, dok je to i to učinio.
Došlo do gusta (do nevolje).
Griješno dijete.
I jatak pođe kud i tat.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Imaš li dušu?
Imati zlo ime, zao glas.
Izišo je iz reda.
Kao zloguk.
Kod Cigana je voda izgorila.
Maćeha zla maćeha.
Među ženami zlo ubog, gore bogat.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Ne govori na sva usta (kad ko što zlo govori u unapredak).
Od zla oca još gora su djeca.
Od zle žene i rđava druga ukloni se, da te ne obruka.
Pao je u zle ruke.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pomoz' Bog, 'zla ženo!
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od svakog zla.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zabunio se kao Ciganin u luku.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zla trava brzo raste.
Zlo brzo dođe, a polako prođe.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena je jedna muka, bez koje se biti ne može.
Žena je na svijetu najgora zvijer.
Žena potlačena otvoren je pakao.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baš si se usrećio.
Bog te sačuva' duga i zla druga.
Bogat, pak rogat.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje ti je imati posla s vrećom buha nego s rđavom ženom.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
Dosta je đavo opanaka poderao, dok je to i to učinio.
Došlo do gusta (do nevolje).
Griješno dijete.
I jatak pođe kud i tat.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Imaš li dušu?
Imati zlo ime, zao glas.
Izišo je iz reda.
Kao zloguk.
Kod Cigana je voda izgorila.
Maćeha zla maćeha.
Među ženami zlo ubog, gore bogat.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Ne govori na sva usta (kad ko što zlo govori u unapredak).
Od zla oca još gora su djeca.
Od zle žene i rđava druga ukloni se, da te ne obruka.
Pao je u zle ruke.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pomoz' Bog, 'zla ženo!
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od svakog zla.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zabunio se kao Ciganin u luku.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zla trava brzo raste.
Zlo brzo dođe, a polako prođe.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena je jedna muka, bez koje se biti ne može.
Žena je na svijetu najgora zvijer.
Žena potlačena otvoren je pakao.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.