Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Broj poslovice u izvoru: 5825
Klasifikacija M. Kuusi:
M7a - marljivost, napor će biti nagrađeni > lijeni, neaktivni će ostati bez hrane
Ključne riječi (sinonimi)
3 rêči puêju človêka z domu: prvo dim, drugo hiša hudo pokr’vena, 3-to žena zla.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ako je kolac, daj da je oštar.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je da te dušmanin gazi mrtva nego živa.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je i prazna torba neg vrag u torbi.
Bolje je ikad nego nikad.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje je leći bez večere, nego se s dugom ustati.
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je Martinov blagoslov nego papino prokletstvo.
Bolje je na se nego u se (metati).
Bolje je nepravo trpljeti nego nepravo činiti.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je sa starim papati nego s mladim plakati.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je svoju crkvu pokriti nego tuđu.
Bolje je u snopu požnjeno, neg' u klasu pohvaljeno.
Bolje je znano s manom nego neznano s falom.
Bolje se i na brani voziti, nego pješice hoditi.
Bolje se pošteno skriti, no sramotno prikazati.
Bolji je dogovor nego pogovor.
Bolji je mir nego babin pir.
Djela i meštra fale.
Dobro se samo hvali.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
Jedna, ali jedra.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najbolji je gnoj od gospodarevijeh potplata.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je da te dušmanin gazi mrtva nego živa.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je i prazna torba neg vrag u torbi.
Bolje je ikad nego nikad.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje je leći bez večere, nego se s dugom ustati.
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je Martinov blagoslov nego papino prokletstvo.
Bolje je na se nego u se (metati).
Bolje je nepravo trpljeti nego nepravo činiti.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je sa starim papati nego s mladim plakati.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je svoju crkvu pokriti nego tuđu.
Bolje je u snopu požnjeno, neg' u klasu pohvaljeno.
Bolje je znano s manom nego neznano s falom.
Bolje se i na brani voziti, nego pješice hoditi.
Bolje se pošteno skriti, no sramotno prikazati.
Bolji je dogovor nego pogovor.
Bolji je mir nego babin pir.
Djela i meštra fale.
Dobro se samo hvali.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
Jedna, ali jedra.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najbolji je gnoj od gospodarevijeh potplata.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Ako iščeš pruda, ne beži tomu truda.
Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Bez alata nema zanata.
Bez muke neima nauke.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Ciganin se mrči da mu je bolje.
Ciganine, ti i u neđelju kuješ, pa kako mi dobro vidiš.
Djela i meštra fale.
Dok mačke nema, miševi kolo vode.
Domaćica kuću kući.
Đe đavo ne može što svršiti, onđe babu pošalje.
Glavom za hranom.
Hajde volci, moji poslenici!
Il' ćeš đe glediš, ili đe misliš?
Ja kuj, ja ne mrči gaća.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Koi rad pleše, lehko mu se igra.
Lasno je orati i kopati: sij, vij, pa u koš i nego je teško pletiće igle tegliti.
Lovcu nije vazda u loncu.
Malo radi, malo kradi (varaj).
Moj mertik neće ubiti (a dva mi ne dadu, makar na svakom čokotu rodio).
Na svojoj baštini.
Nema kruha bez motike.
Niti prede, niti tkaje, tko ti puno za sto daje.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Orala krava, pa posrala jaram.
Plodna je zemlja koju gospodar pleše.
Poslen kao pčela.
Tko radi, ne boji se gladi.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
U lijene stopanice vazda kuća neometena.
U radu je spas.
Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Bez alata nema zanata.
Bez muke neima nauke.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Ciganin se mrči da mu je bolje.
Ciganine, ti i u neđelju kuješ, pa kako mi dobro vidiš.
Djela i meštra fale.
Dok mačke nema, miševi kolo vode.
Domaćica kuću kući.
Đe đavo ne može što svršiti, onđe babu pošalje.
Glavom za hranom.
Hajde volci, moji poslenici!
Il' ćeš đe glediš, ili đe misliš?
Ja kuj, ja ne mrči gaća.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Koi rad pleše, lehko mu se igra.
Lasno je orati i kopati: sij, vij, pa u koš i nego je teško pletiće igle tegliti.
Lovcu nije vazda u loncu.
Malo radi, malo kradi (varaj).
Moj mertik neće ubiti (a dva mi ne dadu, makar na svakom čokotu rodio).
Na svojoj baštini.
Nema kruha bez motike.
Niti prede, niti tkaje, tko ti puno za sto daje.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Orala krava, pa posrala jaram.
Plodna je zemlja koju gospodar pleše.
Poslen kao pčela.
Tko radi, ne boji se gladi.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
U lijene stopanice vazda kuća neometena.
U radu je spas.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako hoć’ znat’ koliko je vrijedan dukat, isti ga imat’.
Ako je i ambar, varićak je mjera.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliže je rubača neg halja.
Bogat je tko je dobar.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Cisto zlato rđa ne uhita.
Crn lonac meso vari.
Čuvaj lonca kо i oca.
Da su žene srebrene, ne bi jaspre valjale.
Dinar čini dinare.
Dobro se ne pozna, dok se ne izgubi.
Dobro se samo hvali.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
Dosta ih je kako mravi.
Gol od poštenja.
I vrijedi!
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Jedna, ali jedra.
Ko se žene boji, taj je grbi od nje.
Koja se ženska odveć gizda, sreća je najzad izda.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lepo blago je dobro ime.
Maleno je zrno biserovo, al' se nosi na gospodskom grlu.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Ne sve kaj se sveti zlato.
Odoše nam goveda preko brda zelena, a za njima Jelena noseć kitu nevena.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Pamet caruje.
Prodao je dušu vragu.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Prosut' biser prid prasca.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Stara koka, dobra juha.
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Vrijeme je novac.
Za hranu pseto služi.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.
Ako hoć’ znat’ koliko je vrijedan dukat, isti ga imat’.
Ako je i ambar, varićak je mjera.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliže je rubača neg halja.
Bogat je tko je dobar.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Cisto zlato rđa ne uhita.
Crn lonac meso vari.
Čuvaj lonca kо i oca.
Da su žene srebrene, ne bi jaspre valjale.
Dinar čini dinare.
Dobro se ne pozna, dok se ne izgubi.
Dobro se samo hvali.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
Dosta ih je kako mravi.
Gol od poštenja.
I vrijedi!
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Jedna, ali jedra.
Ko se žene boji, taj je grbi od nje.
Koja se ženska odveć gizda, sreća je najzad izda.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Lepo blago je dobro ime.
Maleno je zrno biserovo, al' se nosi na gospodskom grlu.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Ne sve kaj se sveti zlato.
Odoše nam goveda preko brda zelena, a za njima Jelena noseć kitu nevena.
Onoliko čovjek valja, koliko i kako radi.
Pamet caruje.
Prodao je dušu vragu.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Prosut' biser prid prasca.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Stara koka, dobra juha.
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Vrijeme je novac.
Za hranu pseto služi.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.

