Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Broj poslovice u izvoru: 4326
Klasifikacija M. Kuusi:
F1 - DOBRO I ZLO – USPJEH
Ključne riječi (sinonimi)
3 rêči puêju človêka z domu: prvo dim, drugo hiša hudo pokr’vena, 3-to žena zla.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek se do smrti uči.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je čovjeku vuk.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek namirava, a Bog odmirava.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čovjek snuje, a Bog određuje.
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Dobri ljudi svijet uživaju.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I naša krv je crvena.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Ne može se ugodit ljudem svim.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Novac kvari ljude.
Od đесе ljudi bivaju.
Odijelo ne čini čovjeka.
Ovnovi se i volovi za roge vežu, a ljudi za jezik.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Pravi se čovjek uzda u pravdu, a lukavi u laž.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Sto ljudi, sto ćudi.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako ti je dušmanin kolik mrav, čuvaj ga se kao lava.
Bez starca nema udarca.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blaženi koji izmiču, jer će oni uteći.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Djetlići s jezika ginu.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Govori, ali pametno.
Gubiti vrime.
Guvno se guli prid vršidbu, a koš (tobanja) sprema prid beritbu.
Ispeci pa reci.
Ispeci, pak reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Kozle tiho svu mater sisa i svaku drugu, a plaho ni svoju ni tuđu.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mudriji si kad ćutiš.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Mudrost — vsega dobra mati.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne da tuzi na srce.
Ne za psa kupei.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pametniji popušta.
Prvo skoči pa reci "hop"!
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Put ukazati.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Svak je mudar po šteti.
Za hajdukom u goru ne idi.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako ti je dušmanin kolik mrav, čuvaj ga se kao lava.
Bez starca nema udarca.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blaženi koji izmiču, jer će oni uteći.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Djetlići s jezika ginu.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Govori, ali pametno.
Gubiti vrime.
Guvno se guli prid vršidbu, a koš (tobanja) sprema prid beritbu.
Ispeci pa reci.
Ispeci, pak reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Kozle tiho svu mater sisa i svaku drugu, a plaho ni svoju ni tuđu.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mudriji si kad ćutiš.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Mudrost — vsega dobra mati.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne da tuzi na srce.
Ne za psa kupei.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pametniji popušta.
Prvo skoči pa reci "hop"!
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Put ukazati.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Svak je mudar po šteti.
Za hajdukom u goru ne idi.
Ako je netko lud, ne budi mu drug.
Batina ima dva kraja.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Čest zajam kubura.
Čuva ga kao malo vode na dlanu.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Čuvaj se od uglja potajna.
Čuvaj se onoga koji stavlja obraz pod opanak.
Čuvaj se pseta koje mučke kolje.
Dosta je, da guja jednom ujede.
Drž' se plota, Vukota.
Drž' se, kume, zida.
Evo jada iznenada.
Gdje nema ograde, tu se imanje krade.
Gdje te ne svrbi, ne češi se.
Gnev očiju nema.
Grije zmiju u skutu.
Hitar konj često posrče.
Hodi kakti po jajcih.
Hvali more, drž se kraja.
Ispeci pa reci.
Ispod mukla i dva vuka.
Kaj je rečeno, rečeno je.
Kako ljuta guja.
Kazan si prstom.
Ko je moj, blizu rupe stoj.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Lastovica jedna ne čini protuletje
Latini su stare varalice.
Laživi jeziče! .
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Mlad delija star prosjak.
Mudriji si kad ćutiš.
Muža ljubi kako prijatelja, a boj ga se kako neprijatelja.
Na kosti mrtve se oziraj.
Ne ima oči u zatioku.
Ne kupuj na proljeće kobile, niti ljubi na sajmu djevojke.
Ne lomi vrata.
Ne smim usta otvorit.
Ne zovi zlo, jer samo može doći.
Nemoj zabijati sam sebi trn u zdravu petu.
Ni kletva bez dila.
Ni papiru zajam, ni ženu (bez sebe) na sajam.
Nije zlato sve što sja.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pazin i Ljubljana, istrijanska jama.
Po tragu se zec nađe.
Potajni ugljen nagore ožeže.
Pravo reci, pa gledaj te uteći.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Reče se: tko plaho ije, udavi se.
Ruke k sebi, djevere, šugava je snaša.
Varuj se žena ka miga i mladića ki kima.
Batina ima dva kraja.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Čest zajam kubura.
Čuva ga kao malo vode na dlanu.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Čuvaj se od uglja potajna.
Čuvaj se onoga koji stavlja obraz pod opanak.
Čuvaj se pseta koje mučke kolje.
Dosta je, da guja jednom ujede.
Drž' se plota, Vukota.
Drž' se, kume, zida.
Evo jada iznenada.
Gdje nema ograde, tu se imanje krade.
Gdje te ne svrbi, ne češi se.
Gnev očiju nema.
Grije zmiju u skutu.
Hitar konj često posrče.
Hodi kakti po jajcih.
Hvali more, drž se kraja.
Ispeci pa reci.
Ispod mukla i dva vuka.
Kaj je rečeno, rečeno je.
Kako ljuta guja.
Kazan si prstom.
Ko je moj, blizu rupe stoj.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Lastovica jedna ne čini protuletje
Latini su stare varalice.
Laživi jeziče! .
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Mlad delija star prosjak.
Mudriji si kad ćutiš.
Muža ljubi kako prijatelja, a boj ga se kako neprijatelja.
Na kosti mrtve se oziraj.
Ne ima oči u zatioku.
Ne kupuj na proljeće kobile, niti ljubi na sajmu djevojke.
Ne lomi vrata.
Ne smim usta otvorit.
Ne zovi zlo, jer samo može doći.
Nemoj zabijati sam sebi trn u zdravu petu.
Ni kletva bez dila.
Ni papiru zajam, ni ženu (bez sebe) na sajam.
Nije zlato sve što sja.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pazin i Ljubljana, istrijanska jama.
Po tragu se zec nađe.
Potajni ugljen nagore ožeže.
Pravo reci, pa gledaj te uteći.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Reče se: tko plaho ije, udavi se.
Ruke k sebi, djevere, šugava je snaša.
Varuj se žena ka miga i mladića ki kima.
Ah, pomozi, vekivečni Bože.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blaženo mlijeko koje te doji.
Bog s tobom! .
Drži mu se skuta.
Gdje nema ograde, tu se imanje krade.
Kako bubreg u loju stojiš.
Katance staviti na zle jezike.
Ko ima lijepu kuću i lijepu ženu, nije gospodar od nje.
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Majku i Bog ima.
Neće grom u koprive.
Ovca bez pastira ne ima mlika ni sira.
Pijanca i dijete Bog čuva.
U radu je spas.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blaženo mlijeko koje te doji.
Bog s tobom! .
Drži mu se skuta.
Gdje nema ograde, tu se imanje krade.
Kako bubreg u loju stojiš.
Katance staviti na zle jezike.
Ko ima lijepu kuću i lijepu ženu, nije gospodar od nje.
Lupeža kućnog učuvat' se ne možeš.
Majku i Bog ima.
Neće grom u koprive.
Ovca bez pastira ne ima mlika ni sira.
Pijanca i dijete Bog čuva.
U radu je spas.
