Portal hrvatskih poslovica

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Po repu se lisica pozna.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.

Da su povratnici, kakvi su pokajnici, svaka bi se kćerca povratila k majci.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Iskat' muža kćeri udanoj.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kći udana, susjeda nazvana.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Za moju kćer udat', vinograd rekoh dat'. A kad je udah, udarih od svega u bah.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Blago dijete i dvije majke posisa.
Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je uz majku gladovati, nego uz vojna jadovati.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Da su povratnici, kakvi su pokajnici, svaka bi se kćerca povratila k majci.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Grehota je ranu povrediti i sirotnu rasplakati majku.
Hajdučka majka sto put u torbu, a jedan put iz torbe.
Hajdučkoj majci po oboru trnje raste.
I bila majka i mila majka.
I bila majka i mila majka.
Ište materi muža.
Kad sam na putu, ne daj, bože, što mi majka misli, nego što mi žena.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Maćeha zla maćeha.
Majka bila, majka mila.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka jednom rukom bije, drugom miluje.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Nema ljeta bez Đurđeva danka, niti brata dok ne rodi majka.
Niko ne zna šta je svoja majka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Poštena djevojka, valjana majka.
Prodaj mamu, a kupi kravu.
Slabi dragi od meda, slaba majka od dragog.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaka majka svoje grli.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Što bi onda majka kukavica.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Tu su majci tanki razgovori.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tuđa majka rane ne zavija, tuđa seka ne češlja perčina.
Tuđa majka zla svekrva.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).

Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.

Obilata majka, obilata šči.

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.

Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i gol, ali je sokol.
Čist kao zlato.
Čista se zlata rđa ne hvata.
Čistu obrazu malo vode treba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Dobra duša.
I naša krv je crvena.
I zla (je) žena dobra žena.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Majka ćercu udaje.
Na ljepotu se (djevojačku) kupus vari, a na dobrotu kuša hvali.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Ne udaje se ljepota već babina dobrota.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.
Perje pticu resi.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Po tragu se zec nađe.
Poznaje se koza po rozima.