Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Broj poslovice u izvoru: 4947
Klasifikacija M. Kuusi:
K1e - strategije postupanja prema podređenima ili zaposlenicima; uvjeravanje se isplati
Ključne riječi (sinonimi)
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Crn lonac meso vari.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Kakov si ti človek?
Ko ima obraza, ima i dušu.
Lijepa ali slijepa.
Na muci se poznaju junaci.
Nakon godišta sluga uzme ćud gosparevu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Odijelo ne čini čovjeka.
Pijanče po sebi znanče.
Po repu se lisica pozna.
Pogledaj mu gnojište, pak mu sudi ognjište.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Pticu je poznati iz popevke.
S kim si, takav si.
Srbin voli krasti, nego prositi.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Zlo godište roda ište a nevolja prijatelja.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ali car, ali osao.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Crn lonac meso vari.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Kakov si ti človek?
Ko ima obraza, ima i dušu.
Lijepa ali slijepa.
Na muci se poznaju junaci.
Nakon godišta sluga uzme ćud gosparevu.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Obilata majka, obilata šči.
Od đесе ljudi bivaju.
Od sile ide se u hajduke.
Od zla oca još gora su djeca.
Odijelo ne čini čovjeka.
Pijanče po sebi znanče.
Po repu se lisica pozna.
Pogledaj mu gnojište, pak mu sudi ognjište.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prilika čini tata.
Pticu je poznati iz popevke.
S kim si, takav si.
Srbin voli krasti, nego prositi.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Zlo godište roda ište a nevolja prijatelja.
A u visocijeh gora vrhe najprije ognjeni trijes udari.
Ako dužnik umre, dug na nogah ostaje.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je kasno, barem je časno.
Ako ne načiniš, ne išteti.
Ako ne umijem napiti, a ja umijem popiti.
Ako si i kuma, pokrij se.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bog mi je svedok.
Bog mi je svjedok.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Budi muž kulik puž.
Dockan je onda štedjeti kad nestane.
Goveče pod sedlo, a čoban na sedlo ne ide.
Govori, ali pametno.
Ja zapovijedih baku, a bak crkvenjaku.
Kaj je rečeno, rečeno je.
Kako je tko sijao; onako i žanje.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Komu moreš, dobro čini.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Na ljutu ranu ljutu travu.
Na svojoj baštini.
Njezinu stranu mora držat.
Obračam herbet.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Plati, pa se povrati.
Reč je reč.
Riba od glave smerdi.
Riba s glave smrdi.
Riba smrdi od glave.
Samar na vola postaviti.
Svaka krpa svoju bužu krpi.
Svatko je kovač svoje sreće.
Svatko nosi svoj križ.
Sve se vraća sve se plaća.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Žena drži tri kuta kuće.
Ako dužnik umre, dug na nogah ostaje.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je kasno, barem je časno.
Ako ne načiniš, ne išteti.
Ako ne umijem napiti, a ja umijem popiti.
Ako si i kuma, pokrij se.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bog mi je svedok.
Bog mi je svjedok.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Budi muž kulik puž.
Dockan je onda štedjeti kad nestane.
Goveče pod sedlo, a čoban na sedlo ne ide.
Govori, ali pametno.
Ja zapovijedih baku, a bak crkvenjaku.
Kaj je rečeno, rečeno je.
Kako je tko sijao; onako i žanje.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Komu moreš, dobro čini.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Na ljutu ranu ljutu travu.
Na svojoj baštini.
Njezinu stranu mora držat.
Obračam herbet.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Plati, pa se povrati.
Reč je reč.
Riba od glave smerdi.
Riba s glave smrdi.
Riba smrdi od glave.
Samar na vola postaviti.
Svaka krpa svoju bužu krpi.
Svatko je kovač svoje sreće.
Svatko nosi svoj križ.
Sve se vraća sve se plaća.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Žena drži tri kuta kuće.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Djevice i lubenice (dinje) trudno (je) poznati.
Dobro se proljeće iz rana poznaje.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Izjutra se dan poznaje.
Na muci se poznaju junaci.
Po jutru se dan poznaje.
Poznaje se koza po rozima.
Pticu je poznati iz popevke.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Djevice i lubenice (dinje) trudno (je) poznati.
Dobro se proljeće iz rana poznaje.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Izjutra se dan poznaje.
Na muci se poznaju junaci.
Po jutru se dan poznaje.
Poznaje se koza po rozima.
Pticu je poznati iz popevke.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Ako hoćeš koga da poznaš, podaj mu vlast u ruke.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje rukom negli dušom platit’.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Dugih ruku.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
Grani sunce da ogrijem ruke.
Grnuo bi vatru rukama.
Konja plemenita bolje vlada slatka ruka neg' tvrda uzda,
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Mahni i ti rukama, mahni!
Majka jednom rukom bije, drugom miluje.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mrzne ruke, mrzno srce.
Pao je u zle ruke.
Pruži mi jednu ruku, ja ću tebi obadvije.
Prve se ruke nigda ne odreci.
Ruka ruku mije.
Ruke k sebi, djevere, šugava je snaša.
Tko nema u glavi, ima u nogama.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
U hajduka samovoljna ruka, ne misli se, što će, ni kako će.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje rukom negli dušom platit’.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Dugih ruku.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
Grani sunce da ogrijem ruke.
Grnuo bi vatru rukama.
Konja plemenita bolje vlada slatka ruka neg' tvrda uzda,
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Mahni i ti rukama, mahni!
Majka jednom rukom bije, drugom miluje.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mrzne ruke, mrzno srce.
Pao je u zle ruke.
Pruži mi jednu ruku, ja ću tebi obadvije.
Prve se ruke nigda ne odreci.
Ruka ruku mije.
Ruke k sebi, djevere, šugava je snaša.
Tko nema u glavi, ima u nogama.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
U hajduka samovoljna ruka, ne misli se, što će, ni kako će.

