Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Kakav otac, takav sin.
Varijante:
Kakav otac, takva kćer.; Kakav otac, takva kći.
Broj poslovice u izvoru: 41
Klasifikacija M. Kuusi:
G3a - osobine djeteta i djetinjstva
Ključne riječi (sinonimi)
Da su povratnici, kakvi su pokajnici, svaka bi se kćerca povratila k majci.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Iskat' muža kćeri udanoj.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kakav otac, takav sin.
Kći udana, susjeda nazvana.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Za moju kćer udat', vinograd rekoh dat'. A kad je udah, udarih od svega u bah.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Iskat' muža kćeri udanoj.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kakav otac, takav sin.
Kći udana, susjeda nazvana.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Za moju kćer udat', vinograd rekoh dat'. A kad je udah, udarih od svega u bah.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kakav otac, takav sin.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko će kome, ako ne svoj svome.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kakav otac, takav sin.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko će kome, ako ne svoj svome.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako je i gol, ali je sokol.
Čist kao zlato.
Čista se zlata rđa ne hvata.
Čistu obrazu malo vode treba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Dobra duša.
I naša krv je crvena.
I zla (je) žena dobra žena.
Kakav otac, takav sin.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Majka ćercu udaje.
Na ljepotu se (djevojačku) kupus vari, a na dobrotu kuša hvali.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Ne udaje se ljepota već babina dobrota.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.
Perje pticu resi.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Po tragu se zec nađe.
Poznaje se koza po rozima.
Ako je i gol, ali je sokol.
Čist kao zlato.
Čista se zlata rđa ne hvata.
Čistu obrazu malo vode treba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Dobra duša.
I naša krv je crvena.
I zla (je) žena dobra žena.
Kakav otac, takav sin.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Koliko ljudi, toliko ćudi.
Majka ćercu udaje.
Na ljepotu se (djevojačku) kupus vari, a na dobrotu kuša hvali.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Ne udaje se ljepota već babina dobrota.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.
Perje pticu resi.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Po tragu se zec nađe.
Poznaje se koza po rozima.
Bio je i moj otac živ.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad je Ciganin carem postao, svojeg je ćaću objesio.
Kakav otac, takav sin.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Od oca sermiju, a od Boga ženu (valja iskati).
Od zla oca još gora su djeca.
Otac me prodaje, kadija me kupuje, kome ću plakati.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prodaj oca pa kupi magarca te se naslanjaj na njega.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Žitni kupac i djevojački otac ne mogu sretni biti.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad je Ciganin carem postao, svojeg je ćaću objesio.
Kakav otac, takav sin.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Od oca sermiju, a od Boga ženu (valja iskati).
Od zla oca još gora su djeca.
Otac me prodaje, kadija me kupuje, kome ću plakati.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prodaj oca pa kupi magarca te se naslanjaj na njega.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Žitni kupac i djevojački otac ne mogu sretni biti.
Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Dok ja gledam moj rep, a ti svoga sina grob, nema pravoga prijateljstva među nama.
Kakav otac, takav sin.
Komu sin, a komu pastorka.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Punica voli zeta nego sina.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Sadi lozu iz temelja, ženi sina od plemena.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Dok ja gledam moj rep, a ti svoga sina grob, nema pravoga prijateljstva među nama.
Kakav otac, takav sin.
Komu sin, a komu pastorka.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Punica voli zeta nego sina.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Sadi lozu iz temelja, ženi sina od plemena.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.
