Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Broj poslovice u izvoru: 4381
Klasifikacija M. Kuusi:
G3 - DJECA : RODITELJI - / ODGOJ
Ključne riječi (sinonimi)
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Bolje je danas jaje nego sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, neg sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, nego sutra kokoš.
Cura koja čeka, ona iščeka.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Dan po dan, doći će i Đurđev dan.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Prije zore ne može svanuti.
Pšenica težaka ne čeka.
Bolje je danas jaje nego sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, neg sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, nego sutra kokoš.
Cura koja čeka, ona iščeka.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Dan po dan, doći će i Đurđev dan.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Prije zore ne može svanuti.
Pšenica težaka ne čeka.
Adže Ramo, dobar ti si! - Hvala Bogu, jer ne mogu.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Budali, ženi i djeci, kadija je za plotom.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Česta djeca suhi grad.
Dijete pozno rana sirota.
Ditetu na volju, sebi tugu i nevolju.
Djetetu i ludu podaj, a ne obreci nikad.
Djevojka je cvijeće, dokle rodi dijete; kada rodi dijete, uvehne joj cvijeće.
Dok dijete ne zaplače, mati ga se ne sjeća.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe je đevojka, biće i đetića.
Đe je mnogo babica, kilava su đеса.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Gad ovoga svijeta!
Gde je vnogo bab, dete je kilavo.
Gdje je vele baba, vazda kilavo dijete bude.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Griješno dijete.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I djecu hranit i hranu ne trošit, bit ne može.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Junačka djeca najviše plaču.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Komu sin, a komu pastorka.
Kratke glavnje gotovi ugarci, pozna đесe gotove sirote.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Malo djece, malo brige.
Milutinu po polutinu.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Od đесе ljudi bivaju.
Od zla oca još gora su djeca.
Pijanca i dijete Bog čuva.
Pozna đеса gotove sirote.
Prokšeno dijete kao pašče.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tko te nauči krpiti? Vele djeca, a malo kruha.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tvrdo ga je mati povijala.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zlo dijete bolje je nemoćno nego zdravo.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženu i dijete junak ne bije, već Ciganin.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Budali, ženi i djeci, kadija je za plotom.
Ciganče ne plaši se varnice.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Česta djeca suhi grad.
Dijete pozno rana sirota.
Ditetu na volju, sebi tugu i nevolju.
Djetetu i ludu podaj, a ne obreci nikad.
Djevojka je cvijeće, dokle rodi dijete; kada rodi dijete, uvehne joj cvijeće.
Dok dijete ne zaplače, mati ga se ne sjeća.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe je đevojka, biće i đetića.
Đe je mnogo babica, kilava su đеса.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Gad ovoga svijeta!
Gde je vnogo bab, dete je kilavo.
Gdje je vele baba, vazda kilavo dijete bude.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Griješno dijete.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
I djecu hranit i hranu ne trošit, bit ne može.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Junačka djeca najviše plaču.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Komu sin, a komu pastorka.
Kratke glavnje gotovi ugarci, pozna đесe gotove sirote.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Malo djece, malo brige.
Milutinu po polutinu.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Od đесе ljudi bivaju.
Od zla oca još gora su djeca.
Pijanca i dijete Bog čuva.
Pozna đеса gotove sirote.
Prokšeno dijete kao pašče.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tko te nauči krpiti? Vele djeca, a malo kruha.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tvrdo ga je mati povijala.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zlo dijete bolje je nemoćno nego zdravo.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženu i dijete junak ne bije, već Ciganin.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Dobro se ljeto s proljeća vidi.
Đe si pjevao ljetos, pjevaj i zimus.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Nema ljeta bez Đurđeva danka, niti brata dok ne rodi majka.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Zimno štene i ljetna mlada ne valja.
Žensko je ljeto poslije Petrova dne.
Dobro se ljeto s proljeća vidi.
Đe si pjevao ljetos, pjevaj i zimus.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Nema ljeta bez Đurđeva danka, niti brata dok ne rodi majka.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Zimno štene i ljetna mlada ne valja.
Žensko je ljeto poslije Petrova dne.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
I bila majka i mila majka.
I bila majka i mila majka.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
I bila majka i mila majka.
I bila majka i mila majka.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
(Živjeti) kako skot.
(Živjeti) о suhu kruhu i о vodi.
Ako budem živ.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Bio je i moj otac živ.
Bogat je, tko je zadovoljan.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je da te dušmanin gazi mrtva nego živa.
Bolje je i prazna torba neg vrag u torbi.
Bolje je ikad nego nikad.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje je leći bez večere, nego se s dugom ustati.
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Bolje je Martinov blagoslov nego papino prokletstvo.
Bolje je na se nego u se (metati).
Bolje je nepravo trpljeti nego nepravo činiti.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je sa starim papati nego s mladim plakati.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je svoju crkvu pokriti nego tuđu.
Bolje je u snopu požnjeno, neg' u klasu pohvaljeno.
Bolje je znano s manom nego neznano s falom.
Bolje se i na brani voziti, nego pješice hoditi.
Bolje se pošteno skriti, no sramotno prikazati.
Bolji je dogovor nego pogovor.
Bolji je mir nego babin pir.
Božić dođe, zima prođe.
Brod je tvrda postija.
Ciganska krv nikada se platiti ne može.
Čije nije bilo, čije l' bit neće?
Čovik danas je, jutro ni.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Dober sused pol živlenja.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dužan - tužan.
Grob neopojan.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Malo radi, malo kradi (varaj).
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Rekla iva: - Ne kvari mi žila, od mrtva ću napraviti živa!
U žene ima devet duša.
Za hajdukom u goru ne idi.
Zemlja zemlju pleše.
Žensko dok se ne uda, ne zna u kojoj vjeri živi.
(Živjeti) о suhu kruhu i о vodi.
Ako budem živ.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Bio je i moj otac živ.
Bogat je, tko je zadovoljan.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je da te dušmanin gazi mrtva nego živa.
Bolje je i prazna torba neg vrag u torbi.
Bolje je ikad nego nikad.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje je leći bez večere, nego se s dugom ustati.
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Bolje je Martinov blagoslov nego papino prokletstvo.
Bolje je na se nego u se (metati).
Bolje je nepravo trpljeti nego nepravo činiti.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je sa starim papati nego s mladim plakati.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je svoju crkvu pokriti nego tuđu.
Bolje je u snopu požnjeno, neg' u klasu pohvaljeno.
Bolje je znano s manom nego neznano s falom.
Bolje se i na brani voziti, nego pješice hoditi.
Bolje se pošteno skriti, no sramotno prikazati.
Bolji je dogovor nego pogovor.
Bolji je mir nego babin pir.
Božić dođe, zima prođe.
Brod je tvrda postija.
Ciganska krv nikada se platiti ne može.
Čije nije bilo, čije l' bit neće?
Čovik danas je, jutro ni.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Dober sused pol živlenja.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dužan - tužan.
Grob neopojan.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Malo radi, malo kradi (varaj).
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Rekla iva: - Ne kvari mi žila, od mrtva ću napraviti živa!
U žene ima devet duša.
Za hajdukom u goru ne idi.
Zemlja zemlju pleše.
Žensko dok se ne uda, ne zna u kojoj vjeri živi.
