Portal hrvatskih poslovica

Poslovica

Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Izvor: Čubelić, Tvrtko (1975). Usmene narodne pitalice, poslovice i zagonetke. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
Broj poslovice u izvoru: 4383
Klasifikacija M. Kuusi:
G4b - sudbina žene u životu, stvari povezane s ženama, s muškarcima

Ključne riječi (sinonimi)

Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baba starca zvala uz vrbopuc, a starac joj se odazvao uz vinober.
Babi se snilo, što joj je milo.
Babine sreće (kome posao ide u nazadak).
Bijelo babi na oku, pa ne vidi.
Bolji je mir nego babin pir.
Briga babi za udovca stara.
Čemu je babi zrcalo?
Čim baba puha, djed sve iskusa.
Dala baba paru da se uhvati u kolo, a poslije dvije da je puste.
Djed babi: hrani, a baba djedu: mami.
Dogovor babu valja.
Dokle baba dojila, dotle baba brojila.
Dokle baba dojila, dotle baba brojila.
Duhni juže, nek se babe pruže.
Đe đavo ne može što svršiti, onđe babu pošalje.
Đevojka se svatovima nada, udovica nada i ne nada, stara baba zaista ne nada.
Gatala baba da neće biti mraza, pa osvanuo snijeg.
Gde je vnogo bab, dete je kilavo.
Gdje je vele baba, vazda kilavo dijete bude.
Grad se plijeni, a baba se češlja.
Kad đevojke nema, dobra je i baba.
Kad nejma djevojke, i babu vode.
Mir baba, mir djede, peci toj, ter se goj, kuljenova juha do dna je gusta.
Ne govori baba radi brda, nego radi svoga grla.
Ne imala baba bijesa, te othranila bijesno prase, pak joj podrilo kuću.
Ne imala baba bijesa, ter kupila prase.
Ne kaže baba kako je san snila, već kako je po nju bolje.
Pijana glava ne nosi barjaka, stara baba ne rađa junaka.
Po repu, ka babino kajanje.
Svaka je baba džandrljiva.
Što dika navikla, to baba obikla.
Što se babi htjelo, to se babi snjelo.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Vračala baba, da ne bude mraza, a kad sutra, osvanuo snijeg do koljena.
Za nevolju babu vode, kad đevojke ne nahode.

Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Ako si se ti od šale ženio, ja sam se (od) zbilje udavala.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Blažen ki slaga, proklet ki razlaga, a blažen ki ne slaga, nit razlaga (ženidbu).
Bolje imati mužu ženu slijepu nego odveć lijepu.
Bolje je biti najgora žena nego prava cura.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Čuvaj, djevo, imena, dosta ćeš imat vremena.
Da se nije moma uzdala, ne bi se ni udala.
Djevojačka su vrata svakome otvorena: mnogo prosi, jedan doma vodi.
Dobra volja nasred polja, dobra žena, dobra sreća, loša žena, loša sreća.
Dok đevojka, dur đevojka, kad nevjesta, baš ni s mjesta.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Fali žito u hambaru, fali ženu u mezaru.
Gavran grkće na jeli, pitajte ga što veli, gavran kaže i veli, nek se starac ne ženi.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koja se muže ne boji, često suze roni.
Koja se ne nada, ona se i ne uda.
Mužu, da ne vidiš, ženo, da ne oslijepiš.
Neka kadgod i ženski dan dođe!
Nema ženstva bez čoestva.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Prva žena boji se muža, a druge se boji muž.
Prvo rok dala, pak se ne udala.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Svaka je dobra devom, no da je vidimo nevom.
Svaka skuža ima muža.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svoja ženica, svoja voljica.
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Za koga žena nije, onog žena bije.
Za udaju nije zrela, koja ne zna pravit jela.
Zaman muž po svih dveri u kuću nosi, ako žena po jednoj ponestri hita.
Žensko dok se ne uda, ne zna u kojoj vjeri živi.

- Pas i kučka, reče svekrva. - Golub i golubica, odgovori punica.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čuva ga kao malo vode na dlanu.
Čuva ga kao oči u glavi.
Dobra žena praznu kuću čini da je puna.
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Đe nije žene, onđe nije ni kuće.
Gdje ima djevojaka zaljubljenih, uzalud vrata držati zatvorena.
I bila majka i mila majka.
I bila majka i mila majka.
Izvan kuće ljubica, a u kući udica.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Lasno ti je momku i djevojci zagrlit' se pa se poljubit'.
Ljubav je lijepa, ali je slijepa.
Ljubav je slepa.
Ljubav je slijepa.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka bila, majka mila.
Majka jednom rukom bije, drugom miluje.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Muža od žene, a ženu od muža ne može ništa razdvojiti, već ako kuka i motika (smrt).
Par para i u crkvi nađe.
Prije će mati zaboraviti svoje rođenje, nego Bog svoje stvorenje.
Pruži mi jednu ruku, ja ću tebi obadvije.
Svaka skuža ima muža.
Tko staro ljubi, danke gubi.

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.