Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Broj poslovice u izvoru: 1025
Klasifikacija M. Kuusi:
G1a - obiteljska solidarnost – nedostatak obiteljske solidarnosti
Ključne riječi (sinonimi)
Crn lonac meso vari.
Čuvaj lonca kо i oca.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Lovcu nije vazda u loncu.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Ni u tikvi suda, ni u mužu druga, ni u loncu mjere, ni u ženi vjere.
Svaki lonac ima svoj poklopac.
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Čuvaj lonca kо i oca.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Lovcu nije vazda u loncu.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Ni u tikvi suda, ni u mužu druga, ni u loncu mjere, ni u ženi vjere.
Svaki lonac ima svoj poklopac.
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kakav otac, takav sin.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Mudra žena hišu svoju načina, a huda ju raščina.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko će kome, ako ne svoj svome.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Česta djeca suhi grad.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Domu se marva raduje.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kakav otac, takav sin.
Komu sin, a komu pastorka.
Krv nije voda.
Krv nije voda.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Malo djece, malo brige.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Milutinu po polutinu.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Mornarska žena tada sada vesela.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Mudra žena hišu svoju načina, a huda ju raščina.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Punica voli zeta nego sina.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tko će kome, ako ne svoj svome.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tuđa majka zla svekrva.
Tvrdo ga je mati povijala.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Bio je i moj otac živ.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Čuvaj lonca kо i oca.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad je Ciganin carem postao, svojeg je ćaću objesio.
Kakav otac, takav sin.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Od oca sermiju, a od Boga ženu (valja iskati).
Od zla oca još gora su djeca.
Otac me prodaje, kadija me kupuje, kome ću plakati.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prodaj oca pa kupi magarca te se naslanjaj na njega.
Prodaj oca, a kupi osla.
Sjedi na stolac na ki ti i otac.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Žitni kupac i djevojački otac ne mogu sretni biti.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Čuvaj lonca kо i oca.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad je Ciganin carem postao, svojeg je ćaću objesio.
Kakav otac, takav sin.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Od oca sermiju, a od Boga ženu (valja iskati).
Od zla oca još gora su djeca.
Otac me prodaje, kadija me kupuje, kome ću plakati.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Prodaj oca pa kupi magarca te se naslanjaj na njega.
Prodaj oca, a kupi osla.
Sjedi na stolac na ki ti i otac.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Žitni kupac i djevojački otac ne mogu sretni biti.
A glavu priklonu ni oštar mač ne siče.
Bolje je danas jaje nego sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, neg sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, nego sutra kokoš.
Bolje se je nazvat i gorem mužu žena, nego i boljem bratu sestra.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Ciganski crn obraz, al' puna torba.
Dober sused pol živlenja.
Dobro hode!
Drž' se plota, Vukota.
Drž' se, kume, zida.
Galija se kreće, a van luke neće.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Hvali more, drž se kraja.
Kako bubreg u loju stojiš.
Kućni je prag najveća planina.
Lovčeva majka malo kada vesela.
Možeš se pouzdati u njega kao u hajdučku pušku.
Na svojoj zemlji plemenitoj.
Neće grom u koprive.
Svugdje je lijepo, ali kod kuće je najbolje.
Tko radi, ne boji se gladi.
U radu je spas.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Bolje je danas jaje nego sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, neg sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, nego sutra kokoš.
Bolje se je nazvat i gorem mužu žena, nego i boljem bratu sestra.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Ciganski crn obraz, al' puna torba.
Dober sused pol živlenja.
Dobro hode!
Drž' se plota, Vukota.
Drž' se, kume, zida.
Galija se kreće, a van luke neće.
Gdje nije oca, nije ni lonca.
Hvali more, drž se kraja.
Kako bubreg u loju stojiš.
Kućni je prag najveća planina.
Lovčeva majka malo kada vesela.
Možeš se pouzdati u njega kao u hajdučku pušku.
Na svojoj zemlji plemenitoj.
Neće grom u koprive.
Svugdje je lijepo, ali kod kuće je najbolje.
Tko radi, ne boji se gladi.
U radu je spas.
Uzdaj se u se i u svoje kljuse.

