Portal hrvatskih poslovica

Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Ako si se ti od šale ženio, ja sam se (od) zbilje udavala.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Blažen ki slaga, proklet ki razlaga, a blažen ki ne slaga, nit razlaga (ženidbu).
Bolje imati mužu ženu slijepu nego odveć lijepu.
Bolje je biti najgora žena nego prava cura.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Čuvaj, djevo, imena, dosta ćeš imat vremena.
Da se nije moma uzdala, ne bi se ni udala.
Djevojačka su vrata svakome otvorena: mnogo prosi, jedan doma vodi.
Dobra volja nasred polja, dobra žena, dobra sreća, loša žena, loša sreća.
Dok đevojka, dur đevojka, kad nevjesta, baš ni s mjesta.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Fali žito u hambaru, fali ženu u mezaru.
Gavran grkće na jeli, pitajte ga što veli, gavran kaže i veli, nek se starac ne ženi.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koja se muže ne boji, često suze roni.
Koja se ne nada, ona se i ne uda.
Mužu, da ne vidiš, ženo, da ne oslijepiš.
Neka kadgod i ženski dan dođe!
Nema ženstva bez čoestva.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Prva žena boji se muža, a druge se boji muž.
Prvo rok dala, pak se ne udala.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Svaka je dobra devom, no da je vidimo nevom.
Svaka skuža ima muža.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svoja ženica, svoja voljica.
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Za koga žena nije, onog žena bije.
Za udaju nije zrela, koja ne zna pravit jela.
Zaman muž po svih dveri u kuću nosi, ako žena po jednoj ponestri hita.
Žensko dok se ne uda, ne zna u kojoj vjeri živi.

Čez perste gledeti.
Da ne budem svojiem očima vidjela, ne bih vjerovala.
Dok ja gledam moj rep, a ti svoga sina grob, nema pravoga prijateljstva među nama.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Idemo da vidimo.
Il' ćeš đe glediš, ili đe misliš?
Ne gleda Bog na kaljave noge, već na čisto srce.
Sve se smije smilje na bosilje, kano vjerno momče na djevojče, a nevjerno ni da gleda neće.
Vid'la voda svekrvinu košulju.

Da su povratnici, kakvi su pokajnici, svaka bi se kćerca povratila k majci.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Iskat' muža kćeri udanoj.
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Kći udana, susjeda nazvana.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Za moju kćer udat', vinograd rekoh dat'. A kad je udah, udarih od svega u bah.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.

Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Blago dijete i dvije majke posisa.
Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je uz majku gladovati, nego uz vojna jadovati.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Da su povratnici, kakvi su pokajnici, svaka bi se kćerca povratila k majci.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Grehota je ranu povrediti i sirotnu rasplakati majku.
Hajdučka majka sto put u torbu, a jedan put iz torbe.
Hajdučkoj majci po oboru trnje raste.
I bila majka i mila majka.
I bila majka i mila majka.
Ište materi muža.
Kad sam na putu, ne daj, bože, što mi majka misli, nego što mi žena.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Maćeha zla maćeha.
Majka bila, majka mila.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka jednom rukom bije, drugom miluje.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Nema ljeta bez Đurđeva danka, niti brata dok ne rodi majka.
Niko ne zna šta je svoja majka.
Obilata majka, obilata šči.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Poštena djevojka, valjana majka.
Prodaj mamu, a kupi kravu.
Slabi dragi od meda, slaba majka od dragog.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaka majka svoje grli.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Što bi onda majka kukavica.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Tu su majci tanki razgovori.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tuđa majka rane ne zavija, tuđa seka ne češlja perčina.
Tuđa majka zla svekrva.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).

Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Obilata majka, obilata šči.
Od zla oca još gora su djeca.

Gledaj majku, a uzmi šćercu.

Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Djevice i lubenice (dinje) trudno (je) poznati.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Izjutra se dan poznaje.
Poznaje se koza po rozima.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Zlu daj, a dobra poznaj.

Bog dao, Bog i uzeo.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Ja ću, duhovniče, uzeti srebarce, a ti nosi rebarce, kud ti drago.
Sinovče, uzmi bat, omjeri mu pleća! (Venera).