Portal hrvatskih poslovica

Pretraživanje


Pronađene poslovice

- Pas i kučka, reče svekrva. - Golub i golubica, odgovori punica.
(Živjeti) kako skot.
(Živjeti) о suhu kruhu i о vodi.
A glavu priklonu ni oštar mač ne siče.
A kad nestane petka u godini.
A Kauri (ili vele: Vlasi): "Kupus i slanina".
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A ni na svit još se rodil ki bi ženi vse ugodil.
A rep komu će?
A što lisičiš?
A tko je, tko Eleni ne zavidi?
A zašto šiče na sveca?
Adamsko koljeno.
Adže Ramo, dobar ti si! - Hvala Bogu, jer ne mogu.
Ako bio ranustaša, odohaša, domdonoša, bio majci živ; ako bio kasnustaša, neodhodaša, domdonoša, neprinoša, ne bio ti živ.
Ako bio torbonoša, bio majci živ, ako bio gočobija, ne bio njoj živ!
Ako Bog da, dat će i Gospa.
Ako Bog da.
Ako brada čini ljude, najvredneši kozel bude.
Ako budem živ.
Ako cvjeta, ali ne ozrni.
Ako čini što zna, ono ne zna što čini.
Ako ćeš guju ubiti, moraš joj glavu razbiti.
Ako dužnik umre, dug na nogah ostaje.
Ako gaće ne skvasi, ribe ne uhiti.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako i prosim, torbe ne nosim.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je i Bogu, mnogo je.
Ako je i car. Nije ciganski haračlija.
Ako je i crna obraza, nije Ciganin.
Ako je i gol, ali je sokol.
Ako je kasno, barem je časno.
Ako je kolac, daj da je oštar.
Ako je med i sladak, ma ne valja prst ugrizati.
Ako je preša, nije sudni dan.
Ako je preša, nije sudnji dan.
Ako je preša, nije sudnji dan.
Ako je stražnjica jama, obrok je mjera.
Ako je voliš (ženu), muka, ako je ne voliš, zlo.
Ako komšijska kuća gori, pazi na svoju.
Ako mi je brat, ma mi nije drug.
Ako ne curi, a ono kaplje.
Ako ne umijem napiti, a ja umijem popiti.
Ako neće moljen, a on će gonjen.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Ako sahat laže, sunce ne laže.
Ako sam grešnik, nisam otpadnik.
Ako si se ti od šale ženio, ja sam se (od) zbilje udavala.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Ako smo i crni, nijesmo Cigani.
Ako smo i popadali, mi smo i tebe pokrenuli.
Ako što ne bi kušalo, ne bi ugrizalo.
Ako ti od mene veoma, a ja ću većma od tebe.
Ako vrijeme dopusti.
Ako znamo šta je bilo, ne znamo šta će biti.
Ako živa budem, neću čekati ljeta bez đeteta.
Al' si poranio.
Ala se ukrasio.
Alajbegova slama.
Alajbegova slama.
Ali car, ali osao.
Ali ćeš malo ljeba, ali mlijeka?
Ali vodu mutiš?
Alija, đe je Arbanija?
Anatemate đavola (i njegova imena)!
Apa, apa!
Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Baba djedu brijeme, a djed babi veće.
Baba i vrag uvijek su zajedno.
Baba starca zvala uz vrbopuc, a starac joj se odazvao uz vinober.
Babi se snilo, što joj je milo.
Babine sreće (kome posao ide u nazadak).
Bacio kost među njih.
Bacio mu draču na put.
Bacio potkove.
Baš mu to dolikuje kao piletu sisat.
Baš si pogodio.
Baš si se usrećio.
Belo ribarica, pisala rišćanica, trubu sira i ćabar sukna.
Berzomu konju neje treba ostruge.
Besjeda je hodavica.
Besposlen pop i jariće krsti.
Bez britve obrijati.
Bez muke neima nauke.
Bez starca nema udarca.
Bežati kako ovce pred vikom.
Bi njekada.
Bijaše čast do koljena.
Bijel Božić, zelen Uskrs.
Bijel kao snijeg.
Bijelo babi na oku, pa ne vidi.
Bijem glavum ob zid.
Bijes ušo u njega.
Bijesnom nogom tlači slavu.
Bijesnu vuku malo vijeka.
Biku neče se k plugu.
Bil kakono snig.
Bile se jetrvice preko svekrvice.
Bilo i prošlo, i što će bit i to će proći.
Bio je i moj otac živ.
Bio je i on s Markom Kraljevićem.
Bismo i mi pod Trojom.
Bit će kiše, igraju se magarci.
Bit će.
Bit' na dobru skoku.
Bit' u Gružu, a ne vidjet' Mletke.
Bješe mi ga davati, dokle mogah žvakati.
Bjež' u selo, vođo!
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Blago dobrom činu i svijetlom obrazu!
Blago mene, evo moga kuma, samljeće mi bez ujma.
Blago onom koji ima dobru ženu.
Blago onome ko što zna.
Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu.
Blažen ki slaga, proklet ki razlaga, a blažen ki ne slaga, nit razlaga (ženidbu).
Blažen mej ženami, kako prč mej kozami.
Blažene duše čoek (dobar, pošten).
Blijed kao krpa.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliža nam je Eva neg Adam.
Bliži nam je Noe od Adama.
Boca je strašan sud.
Bog da mu dušu prosti!
Bog dao, Bog i uzeo.
Bog je jak!
Bog je stari čudotvorac.
Bog mi je svedok.
Bog mi je svjedok.
Bog mu duši pokoj da!
Bog ne spava.
Bog pomaže, ali nema kome.
Bog s tobom! .
Bog se brine sirotama.
Bog te sačuva' duga i zla druga.
Bog ti pomogao!
Bog zatvori jedna vrata, a otvori stotinu.
Bogat je, tko je zadovoljan.
Bogat, pak rogat.
Bogu sila nije mila.
Boj se najprije Boga pa muža.
Bolan zdrava nosa.
Bolše sreče neg pameti.
Bolja je i bobova slama nego prazne jasli.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje bi bilo da sam rodila kamen.
Bolje da te mudri bije no ludi miluje.
Bolje i najgora majka nego najbolja maćeha.
Bolje imati mužu ženu slijepu nego odveć lijepu.
Bolje išta nego ništa.
Bolje išta nego ništa.
Bolje je biti i bez glave nego bez matere.
Bolje je biti kakvagođ babetina, nego prava biljetina.
Bolje je biti najgora žena nego prava cura.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je da te dušmanin gazi mrtva nego živa.
Bolje je danas jaje nego sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, neg sjutra kokoš.
Bolje je danas jaje, nego sutra kokoš.
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je doć kasno na gozbu nego zaran na kavgu.
Bolje je doć' kasno na gozbu neg zaran na kavgu.
Bolje je i prazna torba neg vrag u torbi.
Bolje je ikad nego nikad.
Bolje je išta nego ništa.
Bolje je išto nego baš ništo.
Bolje je kukavicu u ruci no sokola u planini (imati).
Bolje je leći bez večere, nego se s dugom ustati.
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je Martinov blagoslov nego papino prokletstvo.
Bolje je na se nego u se (metati).
Bolje je nekaj neg nikaj.
Bolje je nepravo trpljeti nego nepravo činiti.
Bolje je oca ženit', negli mater udavat'.
Bolje je oca ženit’ negli mater udavat’.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje je s mužem od gumna do gumna nego (samoj) od sina do sina.
Bolje je sa starim papati nego s mladim plakati.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je svoju crkvu pokriti nego tuđu.
Bolje je u snopu požnjeno, neg' u klasu pohvaljeno.
Bolje je uz majku gladovati, nego uz vojna jadovati.
Bolje je znano s manom nego neznano s falom.
Bolje košulja neg suknja.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Bolje sama neg za zlijem drugom.
Bolje samost negoli zla družba.
Bolje se i na brani voziti, nego pješice hoditi.
Bolje se je nazvat i gorem mužu žena, nego i boljem bratu sestra.
Bolje se pošteno skriti, no sramotno prikazati.
Bolje ti je imati posla s vrećom buha nego s rđavom ženom.
Bolji je dogovor nego pogovor.
Bolji je mir nego babin pir.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Bostandžiji krastavce prodavati.
Bože, prosti.
Božić dođe, zima prođe.
Božja ti vjera, ako bih i krao, pošteniji bih bio čovjek nego Ciganin.
Božju ti vjeru zadajem, ovo je istinska istina.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Brez duše doletio.
Briga babi za udovca stara.
Briga mi je za to.
Briga sijedi.
Brnjicu na gubicu!
Brod je tvrda postija.
Broji opeke po gradu.
Broji zalogaje.
Brzoreka puna grijeha.
Brzoruka pun grijeha.
Brži neg vitar.
Budali, ženi i djeci, kadija je za plotom.
Bunar kiti, udavala bi se.
Bunar ukraj rijeke kopati.
Bunar voda svaka grozničava, udovica svaka samovoljna.
Bura je čista žena.
Careve riječi.
Ciganče ne plaši se varnice.
Cigani se psuju (a ljudi pošteni ne).
Cigani te ukrali.
Ciganin bije ženu, a pravi čovjek neće.
Ciganin izbio sina, da mu tikvu ne slomi.
Ciganin se mrči da mu je bolje.
Ciganine, ti i u neđelju kuješ, pa kako mi dobro vidiš.
Ciganska đeca od varnica se ne plaše.
Ciganska krv nikada se platiti ne može.
Ciganska torbica prijekorna večera a poredni ručak.
Ciganski crn obraz, al' puna torba.
Ciganski pogađaj, a pošteno plaćaj.
Crn je kako vrag.
Crn je kao vrag.
Crnca umiva.
Crne oči hvaljene su.
Cura koja čeka, ona iščeka.
Cvjeta mu po dvorištu smilje i kovilje.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časna haljina sramote ne pokriva.
Časti ga (ju), časti!
Čavka i zla žena što se veće pere, to je crnija.
Čavka i zla žena što se veće pere, to je crnja.
Čavka i zla žena, što se (god) više pere, to je crnja.
Čekaj, đevojko, vremena, ne izgubi imena!
Čemu je babi zrcalo?
Česta djeca suhi grad.
Češljaj često, a opleti gusto, eto bilje od šta kose rastu.
Čez perste gledeti.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija je šteta, onog i sramota.
Čija sila, onoga i carstvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čija sila, toga je i sud.
Čija suša, tog i more, čije polje, tog i grad.
Čija šuma, onog i zečevi.
Čije je june, onog i uže.
Čije nije bilo, čije l' bit neće?
Čije ovce, toga i planina.
Čiji je sud, toga je i pravda.
Čiji su mnozi, onoga i bozi.
Čim baba puha, djed sve iskusa.
Čim više, tim bolje.
Činiti od muhe vola.
Čist kao zlato.
Čista se zlata rđa ne hvata.
Čistu obrazu malo vode treba.
Čitava koleda.
Čoek nalaže, a Bog raspolaže.
Čoek od čoeka.
Čoek se do smrti uči.
Čotave je glave.
Čovik danas je, jutro ni.
Čovik je sve na svitu.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Čovjek - oštra zuba.
Čovjek čovjeka poznaje.
Čovjek je to od riječi.
Čovjek s koca i konopca.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Čudo pasa ujedoše vuka.
Čupave je sreće.
Čuva ga kao malo vode na dlanu.
Čuva ga kao oči u glavi.
Čuvaj se da ti ne dođe zlo jutro!
Čuvaj se onoga koji stavlja obraz pod opanak.
Čuvaj, djevo, imena, dosta ćeš imat vremena.
Ćorava cura proklinje ogledalo.
Da ako i meni kad svane!
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da čoek u kuću nosi vilama, a žena iz kuće izbacuje iglom, nema ništa (od te kuće).
Da grdne crkve! A bijesnih svetaca! Grdna mjesta za jagnjivo! Ustavite konje da se pusta Boga namolimo!
Da imamo masla kako nemamo brašna, pa bismo posudili u selu tepsiju, te bismo načinili pitu.
Da je dobar zaim, i žene bi se zaimale.
Da je ralo k'o drljalo, a drljalo k'o sva njiva, i ja bih orao!
Da mu Bog prosti grisi.
Da ne budem svojiem očima vidjela, ne bih vjerovala.
Da nije jataka, ne bi bilo ni tata (lopova).
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Da padnu kuskuni s neba, Vujašu bi se о vratu objesili.
Da pustim pijetlu krv.
Da se matere pita, nigdar ne bi rata bilo.
Da se nije moma uzdala, ne bi se ni udala.
Da se ovđe cugalo, ne bi se ovđe pucalo.
Da su povratnici, kakvi su pokajnici, svaka bi se kćerca povratila k majci.
Da su žene srebrene, ne bi jaspre valjale.
Da te bog sačuva od zla druga i neznana puta, i od kuće kapavice, i od žene lajavice, i od kuje koja mučem kolje!
Da’ mi sreću, i metni me u vreću.
Daće Bog, rodiće zob, neće biti Ćira bez vodira.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Daj mi sreću, a stavi me u vreću.
Daj mi sreću, a stavi me u vreću.
Daj naj (iz ruke u ruku; daj novce, pa onda nosi).
Dala baba paru da se uhvati u kolo, a poslije dvije da je puste.
Daleko od istine.
Dan po dan, doći će i Đurđev dan.
Dao bi oko za njega.
Dao bi ti i kapu s glave (tako je dobar i pošten).
Dati ovcu vuku.
Deveta voda kisjela.
Devete peći zarilo.
Deveti u plugu.
Di je sila, tu nije razlog.
Digni nogu!
Dijete pozno rana sirota.
Ditetu na volju, sebi tugu i nevolju.
Djed babi: hrani, a baba djedu: mami.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Djetetu i ludu podaj, a ne obreci nikad.
Djevice i lubenice (dinje) trudno (je) poznati.
Djevojačka pamet, rosa na listu.
Djevojačka su vrata svakome otvorena: mnogo prosi, jedan doma vodi.
Djevojci nikoja haljina ne stoji ljepše od stida.
Djevojka je cvijeće, dokle rodi dijete; kada rodi dijete, uvehne joj cvijeće.
Do tičjega mlijeka.
Do tičjega mlijeka.
Dober sused pol živlenja.
Dobra duša.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dobra je žena slava od muža.
Dobra volja i brda lomi.
Dobra volja nasred polja, dobra žena, dobra sreća, loša žena, loša sreća.
Dobra zvijezda.
Dobra žena praznu kuću čini da je puna.
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Dobro je (kašto) i pametnu ženu poslušati.
Dobro se ljeto s proljeća vidi.
Dobro vino brzo se prodaje, a djevojka brzo se udaje.
Dobro vreme čini plodnu zemlju.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dobrog je vina i kiselica dobra.
Dockan je onda štedjeti kad nestane.
Doć' na plitku vodu.
Doće mace na salatu.
Doćerao do pasa.
Doćerao do torbe (do prošnje).
Doći na tanke vode.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
Dogovor babu valja.
Dogovorna je najbolja.
Dok bi dlan o dlan udario.
Dok budeš svekar, snaša će ti noge prati.
Dok dijete ne zaplače, mati ga se ne sjeća.
Dok đevojka, dur đevojka, kad nevjesta, baš ni s mjesta.
Dok ja gledam moj rep, a ti svoga sina grob, nema pravoga prijateljstva među nama.
Dok je boca cijela, nać'e joj se cijena.
Dok je ovoga brka.
Dok je raje i muka, bit će i hajduka.
Dok je u muža tobolac, žena mu je sokolac.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Dokle baba dojila, dotle baba brojila.
Dokle baba dojila, dotle baba brojila.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.
Dolihala je lisica.
Dolijao!
Domaća se zmija u kući ne ubija.
Domaćica kuću kući.
Domu se marva raduje.
Dosta je đavo opanaka poderao, dok je to i to učinio.
Došao gost na golu kost.
Došao mu luč do nokata.
Došao na opuhane dolove.
Došla mu je duša u nos.
Došlo do gusta (do nevolje).
Došlo je maski salo u zube.
Drva u šumu nositi.
Drž' se plota, Vukota.
Drž' se, kume, zida.
Drži ga u škripcu.
Drži jezik za zubima.
Drži jezik za zubima.
Drži mu se skuta.
Dugi lasi, kratka pamet.
Dugih kosa kratke pameti.
Dugih ruku.
Duhni juže, nek se babe pruže.
Dužan - tužan.
Dva ovna u istom oboru stat' ne mogu.
Dva ovna u istomu oboru stat’ ne mogu.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Đe Cigani piju, onđe je dobro vino.
Đe dvoje diše, treće se piše.
Đe đavo ne može što svršiti, onđe babu pošalje.
Đe je đevojka, biće i đetića.
Đe je mnogo babica, kilava su đеса.
Đe je mnogo maja, tu je malo jaja.
Đe nije žene, onđe nije ni kuće.
Đe se dvoje valjaju, trećemu se nadaju.
Đe si pjevao ljetos, pjevaj i zimus.
Đevojka se svatovima nada, udovica nada i ne nada, stara baba zaista ne nada.
Đevojke rastu ka ' i zelena trava.
Đevojku lice udaje.
Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrov danak hajdučki rastanak.
Đurđev danče hajdučki sastanče, vrlo ti me u nezgodi nađe, ja ne imam što treba junaku: torbu, pušku i tvrde opanke.
E, lijo, sad si dolijala.
E, pusta žurba: da se nisam žurio, ne b' prosuo vino.
Ej tužan! Gdje ne u'vati za osovinu i za blagoslovinu, nego za ono što se smiče i namiče!
Eno jada iznenada.
Eno mu slika i prilika.
Er prave: počten glas bolje je dobiti, negoli zlatan pas s prijekorom nositi.
Eto dobitak.
Evo ražanj, kamo pečenica?
Fali žito u hambaru, fali ženu u mezaru.
Fratar ki za Boga pita, za dva pita.
Fratar ki za Boga pita, za dva pita.
Gaće ne skvasi, ribe ne uhiti.
Gad ovoga svijeta!
Galija se kreće, a van luke neće.
Gatala baba da neće biti mraza, pa osvanuo snijeg.
Gavran grkće na jeli, pitajte ga što veli, gavran kaže i veli, nek se starac ne ženi.
Gde je sreča, neje pameti.
Gde je vnogo bab, dete je kilavo.
Gdi je sila, tu nije pravde.
Gdje ima djevojaka zaljubljenih, uzalud vrata držati zatvorena.
Gdje je mnogo žena, ondje mira nejma.
Gdje je pčela, tu i zvuke, gdje čeljadi, tu i huke.
Gdje je vele baba, vazda kilavo dijete bude.
Gdje junaci vino piju, tute žene ne trebaju.
Gdje majka udara, meso raste, a gdje tuba tuče, i kosti se suše.
Gladna mačka miše lovi.
Gladna mačka miše lovi.
Gladna uš.
Gladno oko ne spava.
Glas dober gubim.
Glavom za hranom.
Gledaj majku, a uzmi šćercu.
Gnjavi mačiće.
Go kao lipa.
Go se svući ne more.
Gojit zmiju u njedrima.
Golu kost ni pseto neće.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoduje, a gladuje.
Gost je za tri dana.
Govorit iz zuba.
Grad se plijeni, a baba se češlja.
Grani sunce da ogrijem ruke.
Grehota je ranu povrediti i sirotnu rasplakati majku.
Grije zmiju u skutu.
Griješno dijete.
Griža te izjela.
Grnuo bi vatru rukama.
Grob neopojan.
Grube kuće teku, a lijepe rastiču.
Grude pred ljude, slezenu pred ženu, a trticu pred djecu.
Hajde de!
Hajde volci, moji poslenici!
Hajde, diko, popriko, hajde, bako, naopako.
Hajdučka majka sto put u torbu, a jedan put iz torbe.
Hajdučke kuće nema.
Hajdučkoj majci po oboru trnje raste.
Hajduk je u tuđoj kući pošten.
Hajduk nosi glavu u torbi.
Hajem za nj koliko za lanski snijeg.
Hajem za nj, koliko za lanjski snijeg.
Hoće se da ti postelja dobro rodi.
Hoće se da ti postelja dobro rodi.
Hodi kakti po jajcih.
Hranit' vučje štene.
I bila majka i mila majka.
I bila majka i mila majka.
I Bog se imenom zove.
I crna kokoš bijelo jaje nosi.
I djecu hranit i hranu ne trošit, bit ne može.
I glavom je dužan.
I jatak pođe kud i tat.
I muha konja pekne.
I naša krv je crvena.
I to će proći.
I vrijedi!
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Ide na čekrk.
Ide na sva jedra.
Ide ni po nebu ni po zemlji.
Ide od miloga do dragoga.
Ide u štetu.
Ide z kokošmi spat.
Idemo da vidimo.
Idi, junače, u boj, gdje se tur krvavi.
Igra kao Ciganin.
Igra se k’o mačka s mišem.
Il' ćeš đe glediš, ili đe misliš?
Ili po šiji, ili po vratu.
Ima dukata kao sovrne.
Ima i devojačkog mleka.
Imaš li dušu?
Imat' na zubu.
Imat' srce u ustije.
Imat' u nosu.
Imati zlo ime, zao glas.
Iskat' muža kćeri udanoj.
Iskra mala požar veće krat izvede.
Ispeci pa reci.
Ispekao zanat (izučio dobro).
Isto su oganj, žena i more, a istom riječi ih vezat' niko ne more.
Istražuje Markove konake. (kojekakve stvari i besposlice).
Ište materi muža.
Ište roge ljeljenove.
Išteš u Jeđupka mlijeka.
Iz (pre-)puna čanka nije grehota odsrknuti (tj. gde ima dosta, odande nije griota ukrasti!)
Iz kamena bi suza udarila.
Iz očiju krasti (sa osobitom vještinom).
Iz oka iz boka.
Iz ove kože ne mogu u drugu.
Iz ove kože ne mogu u drugu.
Iz ove kože nema se kud.
Iz ove kože nikud nikamo.
Iz ove kože nikud se ne može.
Iz ove kože nikud.
Iz ove kože nikuda.
Iza zime toplo, iza kiše sunce (biva).
Izbio je vranam oči.
Izišo je iz reda.
Izjutra se dan poznaje.
Izvan kuće ljubica, a u kući udica.
Izvesti koga na vašar.
Ja ću, duhovniče, uzeti srebarce, a ti nosi rebarce, kud ti drago.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Ja je čela, ja je brus, ja od motike štene.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Jama bez dna.
Jao, moj Vlaho! Ni ti rad tu ležati, ni se ja više tebe derati, ali ne dadu Vlasi zabadava piti i jesti.
Jaoh za sitom jeseni, a gladni cvijeće ne miriše.
Je li zrela lubenica?
Jedna (kđi) kao nijedna, dvije ka ' i jedna, a tri misli ti.
Jedna, ali jedra.
Jeđupačke je trage.
Jeđupčit'.
Jeknu od srca! (dabogda).
Jesi li ti padao s tavana?
Jezik za zube!
Još da ti platim i žvakalicu.
Još kad je car kaplar bio (davno).
Junačka djeca najviše plaču.
Junak među ženami.
Junak u zapećku.
Kad čoeku pukne među očima.
Kad đevojke nema, dobra je i baba.
Kad đevojku prosim, ljubav ti nosim (u kuću, da budemo prijatelji. U Hrvatskoj reku prosci đevojačkome ocu ili drugome kome od roda).
Kad grmi, svatko sebe čuva.
Kad je Ciganin carem postao, svojeg je ćaću objesio.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Kad li se prije poturči, kad li čalmu steče?
Kad nejma djevojke, i babu vode.
Kad sam na putu, ne daj, bože, što mi majka misli, nego što mi žena.
Kad se đevojka prosi, torba se ne nosi.
Kade strah, onde sram.
Kako je, Ciganine? - Dobro brate! (odgovori). A kad ga pitaš: Kako je, majstore? odgovori: - Dobro, hvala Bogu, gospodaru.
Kako ovaca ne držim, pasa ne čuvam.
Kako sam postao, nije mi podrobac ostao.
Kao zloguk.
Kći ka se udomila, vučica ka se je okotila.
Kći udana, susjeda nazvana.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ki prosi (djevojku), vriću laži nosi (bodulska).
Kijem žena vlada, usrana mu brada.
Kiselo grožđe, ne valja, trnu zubi od njega.
Kisni, ne misli, stiglo me do vrata.
Kiša i snijeg i još jedno vrijeme.
Klapilo se, ne klapilo, ješću te platio sam te.
Ko ćer hoće da dobije, materi valja da se umiljava.
Ko ima lijepu kuću i lijepu ženu, nije gospodar od nje.
Ko ima obraza, ima i dušu.
Ko je moj, blizu rupe stoj.
Ko s đесоm spi, politan osviće.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Ko se žene boji, taj je grbi od nje.
Ko ženu sluša, gori je od žene.
Kod Cigana je voda izgorila.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Koja (cura) se vele obazire, slabo kuću nadzire.
Koja cura stida nema, lako je sramota stigne.
Koja se često ogleda, slabo kuću nadgleda.
Koja se muže ne boji, često suze roni.
Koja se ne nada, ona se i ne uda.
Koja se ženska odveć gizda, sreća je najzad izda.
Koja tica tice jede, u jatu ne leti.
Koja žena vele grede, malo prede.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Komar stao volu na rog.
Komu sin, a komu pastorka.
Konja mrtva potkovat’.
Kratke glavnje gotovi ugarci, pozna đесe gotove sirote.
Krsno ime nije ti iznenada došlo, niti je za nevolju svadbu činiti.
Krupno govori kao zet kod punice.
Krv nije voda.
Kuća bez djevojke - proljeće bez cvijeća.
Kud je, snašo, u to selo put poslije ručka?
Kuku mene do neba.
Kuma nađena kao i čašćena.
Kupio hajduk gaće za marijaš, a popio škudu halvaluka.
Lakše bi (čоеk) sačuvao kapu muha, nego (jedno) žensko.
Lakše je sačuvati zeca u goru nego ženu u domu.
Lasno je orati i kopati: sij, vij, pa u koš i nego je teško pletiće igle tegliti.
Lasno se je momku oženiti i valjanoj curi udomiti.
Lasno ti je momku i djevojci zagrlit' se pa se poljubit'.
Lasno ti je staru podjeknuti, udovici mladoj uzdahnuti.
Laž je slijepa, ali je lijepa.
Lezi, ženo, zakon te veže.
Lijepoj đevojci sreća manjka.
Ljubav je lijepa, ali je slijepa.
Ljubav je slepa.
Ljubav je slijepa.
Ljudi kad buče, žene nek muče.
Ljut kao ris.
Ljut kao sirće.
Ljut kao zmija.
Ljutit kao pas u žeželju.
Mačka, koja nosi zvonce, ne lovi miša.
Maćeha je i od cukra gorka.
Maćeha zla maćeha.
Mahni i ti rukama, mahni!
Majka bila, majka mila.
Majka ćercu udaje.
Majka ćerku kara, snaši prigovara.
Majka jednom rukom bije, drugom miluje.
Majka kćerku i bije i kara, te se opet s njome razgovara.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mala đеса, mala briga, velika đеса, velika briga.
Maleno je zrno biserovo, al' se nosi na gospodskom grlu.
Malo djece, malo brige.
Malo radi, malo kradi (varaj).
Mati, ako je najgora, opet je rada da joj kći bude dobra.
Medveđa usluga.
Među ženami zlo ubog, gore bogat.
Metnuti kome buhu u uho.
Milutinu po polutinu.
Mini ga sablja, mini ga puška!
Mir baba, mir djede, peci toj, ter se goj, kuljenova juha do dna je gusta.
Mirucaju!
Misli da će mu snom proći - kao lisicu.
Mitar je naš, ne mari!
Mjeseče, lijepo sjaš, ali malo griješ.
Mlada moma mal do vijeka.
Mlade žene braću dijele.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku.
Mnogi su me svatovi vodili, ali ovaki poštipači (9) nikad.
Moj mertik neće ubiti (a dva mi ne dadu, makar na svakom čokotu rodio).
Moja kuća moja sloboda.
Moja mati i njegova mati, dvije rođene žene.
Moja puška ubila hajduka, a moje ga oči ne vidjele.
Momak se ženi kad hoće, a cura se udaje, kad joj bude suđeno.
More, oganj i žena, tri najgora zla.
Mornarska žena tada sada vesela.
Možeš se pouzdati u njega kao u hajdučku pušku.
Mučećega djeteta ni svoja majka ne razumije.
Muž je da stiče, a žena da čuva.
Muž trijezan, a žena pjana, gotova svadba.
Muž ženu korotuje od doma do groba, pa od groba do doma.
Muža od žene, a ženu od muža ne može ništa razdvojiti, već ako kuka i motika (smrt).
Mužu, da ne vidiš, ženo, da ne oslijepiš.
Na kneževu zapovijed ne urodiše kruške.
Na ljepotu se (djevojačku) kupus vari, a na dobrotu kuša hvali.
Na nesrećnom se uvek kola lome.
Na putu ružica, a kod kuće tužica.
Na vuka seljani.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Nagla djevica hudu mužu rada.
Najbolja je kovaška kobila i postolarska žena.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Najprije stajica, a onda kravica.
Nakvasi malo, nijesam baš iz Sarajeva (nego poblizu odande).
Naše žene brašno krale, sad ću kazati!
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne budi ljuta, nećeš biti žuta.
Ne da ćoso Bosne.
Ne diraj u Ciganku, da te ne osramoti.
Ne gleda Bog na kaljave noge, već na čisto srce.
Ne govori baba radi brda, nego radi svoga grla.
Ne govori na sva usta (kad ko što zlo govori u unapredak).
Ne grizeš ti meni uši, veće onaj što se vije iznad mene.
Ne igra suknjica već sita guzica.
Ne imala baba bijesa, te othranila bijesno prase, pak joj podrilo kuću.
Ne imala baba bijesa, ter kupila prase.
Ne kaže baba kako je san snila, već kako je po nju bolje.
Ne kupuj na proljeće kobile, niti ljubi na sajmu djevojke.
Ne lomi vrata.
Ne moć' stati na jednom mjestu kano Jeđupak.
Ne poznaje buro svoje žene.
Ne stoji kuća na zemlji, nego na ženi.
Ne udaje se ljepota već babina dobrota.
Ne uzdaj se, taste, da te zeti časte.
Ne valjat' za što godi kako Jeđupak za pismo.
Ne vjeruj ljetini, dok je ne metneš u ambar, ni ženi, dok je ne metneš u greb.
Ne vjeruj ženi, er se kako mjesec mijeni.
Ne vjeruj, kume, pasjim ustima.
Ne zna još ćerka što je zavjet.
Ne znaš ti, majko, kako je mučno dijete roditi.
Neće jadna, već što je navadna.
Nek' nosi bisage, ključ je u mene.
Nek' osuši, al' za što presuši?
Neka kadgod i ženski dan dođe!
Neka sam u Dolcu, pa visila о koncu.
Neka svog i u gori hajduka, jer se može u nevolji naći.
Neko poljem - neko morem, neko vodom - neko gorom, neko u grob - neko u dom.
Nema bolećega.
Nema brata dok ne rodi majka, niti ljeta bez Đurđeva danka.
Nema kuće bez domaćice, ni vatre bez cjepanice.
Nema ljeta bez Đurđeva danka, niti brata dok ne rodi majka.
Nema sela bez mehane, niti žene bez mane.
Nema štete bez koristi.
Nema ti gorega od bagava čovjeka, krnjava lonca i ćorave reduše.
Nema ženstva bez čoestva.
Nemoj biti ljuta, da ne budeš žuta, veće budi dobra, da ne budeš modra (od boja).
Nemoj zabijati sam sebi trn u zdravu petu.
Nesložnost boj čini.
Nesreča berzo dojaše, pešice odhađa.
Nešto šušnu.
Ni gaj bez vuka, niti Bukovica bez hajduka.
Ni na domu s Jelicom, ni u crkvu s Jovicom.
Ni papiru zajam, ni ženu (bez sebe) na sajam.
Ni svi ljudi što gaće nose, ni sve žene što pregaču pašu.
Ni u moru mjere, ni u Cigana vjere.
Ni u moru mjere, ni u ženi vjere.
Ni u tikvi suda, ni u mužu druga, ni u loncu mjere, ni u ženi vjere.
Ni u tikvi suda, nit u Ciganinu druga.
Nije čuvena kao viđena.
Nije ga luđega od Rta do Mljeta.
Nije kum hala, da sam pojede cijelo jaje.
Nije samo tvoj Bog.
Nijesu bile ni zrele.
Niko ne zna šta je svoja majka.
Nisu svi Cigani crni.
Ništa nije gore no kad se djevojci godine broje.
Niti sam crnooka, niti se bojim uroka.
Novci (su) trgovci.
Nude se kao Grci u apsu (arištu).
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
O svačemu govorismo, а о mojoj udaji ništa.
Obilata majka, obilata šči.
Od drače ne sačuva gače.
Od đесе ljudi bivaju.
Od oca sermiju, a od Boga ženu (valja iskati).
Od sile ide se u hajduke.
Od suđenja se ne može uteći.
Od zla oca još gora su djeca.
Od zla roda nek nije poroda.
Od zle žene i rđava druga ukloni se, da te ne obruka.
Odoše nam goveda preko brda zelena, a za njima Jelena noseć kitu nevena.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Ofrkuša i poskakuša ne teče kuću.
Okolo, Bogo, u kuću, đavole!
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Opravio posao kao Petronije na Braićima.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Ostavi me bez druga, rodiću ti za dva druga.
Otac me prodaje, kadija me kupuje, kome ću plakati.
Otišlo mu je srce u petu.
Ovca vuka nosi.
Ovčje runce, a vučije srce.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Pade mu mraz na obraz.
Palo mu šljeme na tjeme.
Pamet caruje, a snaga đubar kida.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pao je u zle ruke.
Par para i u crkvi nađe.
Para ne muči nego buči.
Para paru stiče.
Pas pasu brat.
Pazi da ti zlo jutro ne dođe.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Perje pticu resi.
Pijan čovjek strašilo, al' pijana žena i zagrdila.
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pijana glava ne nosi barjaka, stara baba ne rađa junaka.
Pijanca i dijete Bog čuva.
Pijanica živa propalica.
Pijetli često zovu.
Plače gora za majstora.
Plače kao blagajski orao.
Plamen je blizu dima.
Planina gusta (bez hajduka) nije pusta.
Plašljivi kući dolaze.
Pliva u dugu.
Plodna je zemlja koju gospodar pleše.
Po ocu sin, a po materi kći, poznaje se.
Po psu i po mački poznaje se stopanjica.
Po pustoj crkvi i psi laju.
Po repu se lisica pozna.
Po repu, ka babino kajanje.
Po tragu se zec nađe.
Podaj ti Ciganinu torbu, a ne kazuj mu puta.
Pođi za stara, pođi za cara; pođi za mlada, pođi za brata.
Pojeli sve kao skakavci.
Pomoz' Bog, 'zla ženo!
Poplav prođe, a pijesak ostane.
Poslen kao pčela.
Pošeta miš po rafu pa obori sunđer te mi razbi glavu.
Poštena djevojka, valjana majka.
Poštena moma, mirna doma.
Poštenje življenje.
Pošto Vlaše, kikoš?
Pozna đеса gotove sirote.
Pozna se čovjek po riječi kao i ptica po pjesmi.
Poznaje se koza po rozima.
Prazna hvala neće u torbu.
Preči je bližnji susjed (u Slavoniji kažu komšija), nego udaljeni brat.
Predobar nedobar.
Preporučio je vuku ovce.
Prestupnoga godišta bređijeh žena muževi se raduju.
Pri najvećoj grmljavini najmanje kiše.
Pričaj ti to mojoj ponjavi.
Prigoda čini lupeža.
Prijatelj veli: naše je.
Prije će mati zaboraviti svoje rođenje, nego Bog svoje stvorenje.
Prije zime orati znači polje gnojiti.
Prije zore ne može svanuti.
Prilika čini tata.
Prilika čini tata.
Pristaloj curi udaja ne gibi, a sreća kakva bude.
Prkos kola lomi.
Prodaj mamu, a kupi kravu.
Prodaj oca pa kupi magarca te se naslanjaj na njega.
Prodaj pa se kaj.
Prodaj što imaš, a kupi što nemaš.
Prodao je vragu dušu.
Prođi se ofrkuše i namiguše.
Proklet je čovjek ki se u čovjeka uzda.
Prokšeno dijete kao pašče.
Promeće se kao Nasradin-hodža kroz ponjavu.
Prosih i prosih, pa jedva sebi.
Prosjačka torba svagda je prazna.
Prosjak nije mio ni onome ko ga je rodio.
Prut je iz raja izrast'o.
Pruži mi jednu ruku, ja ću tebi obadvije.
Prva je sreća miran muž, a druga vrijedna sluga.
Prva žena boji se muža, a druge se boji muž.
Prvi mačići u more skaču.
Prvi se štenci u baru bacaju.
Prvo rok dala, pak se ne udala.
Prvu ženu bije muž, a druga muža.
Pržio bih, gospodaru.
Psa kost veže.
Psi zimi kuću grade, a ljeti u koprivama hladuju.
Pšenica težaka ne čeka.
Ptica izvan svoga jata lasno pogine.
Puče trijes iz nebes', te mene povrh glave.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pun je k'o jastog, a slini k'o spuž.
Pune oči, a prazno srce.
Pune oči, puno srce.
Punica voli zeta nego sina.
Punica voli zeta, nego sina, jer kaže: - Tko nema zeta, nema ni magarca.
Puno se hoće, a malo se može.
Pusti Ciganina pred vrata, a on će u kuću.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Radija sam biti furba nego kurva.
Radnja je za čoeka, a štednja za ženu.
Radojica, Grujica, i još trojica.
Ravno kako dlan.
Rđa ženu bije, a sir vodu pije.
Rekla iva: - Ne kvari mi žila, od mrtva ću napraviti živa!
Rodi mati sina, al' mu ne rodi sreću.
Ruke k sebi, djevere, šugava je snaša.
S mahnici općiti, i vodit' zle žene, i osle goniti, muke su pakljene.
S sinom gdi hoćeš, a s kćerkom gdi možeš.
Sadi lozu iz temelja, ženi sina od plemena.
Sam je junak rešeto dukata, s rodom junak rešeto krušaka.
Savo, Savo, sebe ne zabijeli, a mene ne zacrni.
Sestra sestru udaje, a bačva bačvu prodaje.
Sinovče, uzmi bat, omjeri mu pleća! (Venera).
Sirotnoj đevojci sirotni i darovi.
Skupi brke, sad ćeš putovati.
Slabi dragi od meda, slaba majka od dragog.
Slatko je meso od ptice, ma ne onomu ki ima dice.
Slivnica (u zadar. Kotaru) hajdučka torbica.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Spodoben se spodobnomu raduje.
Spomeni se, snaho, da sam ja tebe luk.
Srećnom žene umiru, a nesrećnome kobile crkavaju.
Stari jesmo priateli.
Stid je pogazila, probi je se.
Stidi se kao nova snaša (nevjesta).
Subota bez sunca, udovica bez muža, biti ne može.
Suknju nosi, a sirutku prosi: ciganski posao.
Sunce i dažd, gubavi se žene.
Svak na stolu, a Mijat na njegovu.
Svak pita staru svekrvu, kakva joj je neša (neva, nevjesta), ali nitko, kako je neši.
Svaka je baba džandrljiva.
Svaka je dobra devom, no da je vidimo nevom.
Svaka krpa svoju bužu krpi.
Svaka krva svoje tele liže.
Svaka kvočka svoju pilad voda.
Svaka majka ne rađa junaka, svaki podrum ne hrani papira.
Svaka majka svoje grli.
Svaka ovca svoje janje hvali.
Svaka ptica svome jatu, svaka majka svome zlatu.
Svaka skuža ima muža.
Svaka svekrva mrzi na snahu.
Svaka žena na svog muža nalika.
Svaki Ciganin svog konja hvali.
Svaki dobri otac ubojica je svoje djece.
Svaki zna svoju, a Mijat njegovu.
Sve mi se to vrti po glavi kao pristaloj djevici udaja.
Sve se smije smilje na bosilje, kano vjerno momče na djevojče, a nevjerno ni da gleda neće.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Svekrva se ne sjeća, da je negda i ona snaha bila.
Svoja ženica, svoja voljica.
Šatra, patra, - vilajetska vatra.
Šerbetašće, pope, zakon ti.
Škakljiv sam oko vrata.
Šta nema u carevini.
Što bi onda majka kukavica.
Što čini mlada? Šije ter para. Što čini stara? Šije tek kara.
Što će meni diba, kad ću biti blida, što će meni čalma, kad ću biti tavna.
Što dika navikla, to baba obikla.
Što govoriš, to meni, a što misliš, to tebi.
Što je moje, nek je kod mene.
Što se babi htjelo, to se babi snjelo.
Što se ti poljubila s njim? - sekin vo kod njega na izoru bio.
Štođe, štođe!
Ta poznavam ju još kad beše pištolj.
Tankije' je ušiju kao vuk.
Tašta zetu maslo vari, dokle mu zlo u kuću uvali.
Tebi mlada vjerenica, meni sočna pečenica.
Tele vele, kola malo, jagnje žao, te zetu jaja na tavu.
Ti ćeš svirati.
Ti mene čuvaj od nokta, a ja ću tebe od svakog zla.
Tko hoće ženu da kara, prvo neka joj jezik odreže, ili neka svoje uši zatisne.
Tko ne ima žene, svaki je dan bije; ma tko je ima, dobro je čuva.
Tko ne tuče kćerku, tući će sebe po koljenu.
Tko nejma zeta, nejma ni magareta.
Tko nejma žene, svaki dan je bije.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Tko prije djevojci, njegova djevojka.
Tko rano ruča i rano se oženi, ne kaje se.
Tko s djecom lijega, sasran ustaje.
Tko se rano oženi i rano ustaje, dobro čini.
Tko staro ljubi, danke gubi.
Tko te nauči krpiti? Vele djeca, a malo kruha.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Tog ću zeca uhvatiti, odneti gospodaru, pa ću za nj dobiti.
Toliko blizu, koliko u ženi suze.
Tri žene i jedna guska čine vašar.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Tu su majci tanki razgovori.
Tuđa majka ima svoga sinka.
Tuđa majka rane ne zavija, tuđa seka ne češlja perčina.
Tuđa majka zla svekrva.
Tuka, budi štuka!
Turci misle da je raja šala, al' je raja gradovima glava.
Tvrdo ga je mati povijala.
U bijesna vuka golem skok, a kratak vijek.
U Ciganke je crn obraz, al' je puna torba.
U detinjoj ruci i mala se stvar golema čini.
U đevojke kolo igra, u đetića ni u um nije.
U hajduka samovoljna ruka, ne misli se, što će, ni kako će.
U koliko bjeh nevjesta, ne imah dobre svekrve; u koliko bjeh svekrva, ne imah dobre nevjeste.
U lijene stopanice vazda kuća neometena.
U muškoga je sramota pod petom, a u ženskoga među očima.
U zatvorena usta muhe ne ulaze.
U zločesta muža ružna žena.
U žene ima devet duša.
U žene je duga kosa, a kratka pamet.
Ubio ti Bog tu moju hitnju.
Udari li me, udari! Vratih li ti, vratih!
Udatoj curi i prodanoj kući mnogo je mušterija.
Udesnoj djevojci hromi svatovi.
Ukloni se ti mene a ja ću tebe, pa ću rodit' i za tebe i za mene.
Umiljati otac i umiljata majka slabu dicu goje.
Umiljato jagnje i dvije majke pose (a omrazito neće ni jednu).
Uza taštu ženu pun je lonac gorkih suza.
Uzeh vraga pored blaga: blago propade, a vrag ostade.
Vakup huo!
Vala, sveti Klimentije, klimaćeš ti oko moje kuće, a ja ću odsad slaviti svetog Nikolu.
Valja se osvijestiti, pa se ženiti, jer dok se čovjek osvijesti, žena zanesvjesti.
Valjana žena nije nikad besposlena.
Varka pred Marka.
Varuj se žena ka miga i mladića ki kima.
Vid'la voda svekrvinu košulju.
Vidi se kozi na rozima kakva je, a na muževljevoj košulji, kakva mu je žena.
Vračala baba, da ne bude mraza, a kad sutra, osvanuo snijeg do koljena.
Vrag ti u čerebru.
Za hajdukom u goru ne idi.
Za koga žena nije, onog žena bije.
Za moju kćer udat', vinograd rekoh dat'. A kad je udah, udarih od svega u bah.
Za nevolju babu vode, kad đevojke ne nahode.
Za nevolju i krmka ujakom zovnuti.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Za tvoju ženu nabregjat' ne imaš pomoć iskat'.
Za udaju nije zrela, koja ne zna pravit jela.
Za zlom đevojkom reci dobro, a za dobrom kako ti drago.
Zabunio se kao Ciganin u luku.
Zaludu mi je biser kad mi grlo udavi.
Zaman muž po svih dveri u kuću nosi, ako žena po jednoj ponestri hita.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zaovu karaju, a nevjesti svjet davaju.
Zapanulo Ciganinu carstvo, pa objesio svog oca.
Zapovjeđ djevojci, a djevojka mačci, a mačka repu.
Zemlja zemlju pleše.
Zenđil sestra bratu draga, zdrava žena mužu draga.
Zetnja vreća nije nigda puna.
Zimno štene i ljetna mlada ne valja.
Zla trava brzo raste.
Zlo brzo dođe, a polako prođe.
Zlo dijete bolje je nemoćno nego zdravo.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Zlu ženu čuvat' je zaludu.
Znadu psi za mir!
Žali, Bože, tri oke sapuna, što po' arči bula na Arapa!
Željan umira a umrijet ne more.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žena će samo onu tajnu sačuvati, koju ne zna.
Žena drži tri kantuni kuće, a muž četrti.
Žena ima uvijek po kesu suza uza se.
Žena je (tvrđa od smrti) kao mačka (jer se govori da je mačku vrlo teško ubiti).
Žena je jedna muka, bez koje se biti ne može.
Žena je na svijetu najgora zvijer.
Žena je samo dobra ta ka jezika ne ima.
Žena lupeža i igrača ne smije se uvijek.
Žena muža korotuje toliko koliko vri zemljana pinjata, kad se s ognja digne.
Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.
Žena ne gubi, što tovi muža i svinju.
Žena neće kazati ono, što ne čuje.
Žena od kuće pedalj, od nje kuća sežanj.
Žena pjanica gotova bludnica.
Žena potlačena otvoren je pakao.
Žena se smije kad može, a plače kad hoće.
Žena se uzda u plač, a lupež u laž.
Žena, vatra, more, ne zna se koje je gore.
Žene se biju čibukom, a ljudi nožem ali puškom.
Žene se psuju, a ljudi se sijeku.
Žene su da zbore, a ljudi da tvore.
Žene, Vlasi i orasi ne muče, neg' buče.
Ženi čoeka da ne plahuje.
Ženi ga da ne pjeva.
Ženi sina kad hoćeš, a kćer udaji kad možeš.
Ženi sina otklen znaš, a udaj šćer kud možeš.
Ženi sina, gdje je rodu dika, a kćer udaj, gdje je sira i mlijeka.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ženin novac gotova svađa.
Ženiti se mlad rano je, a star docne je.
Ženski donos, prazni donos.
Žensko dok se ne uda, ne zna u kojoj vjeri živi.
Žensko je ljeto poslije Petrova dne.
Ženskoj puški malo praha treba.
Ženskom poslu kraja nejma.
Ženu čim riječima karat' hoćeš, ili uši sebi zalijepi, ili njoj jezik obreži.
Ženu i dijete junak ne bije, već Ciganin.
Ženu i izderanu kapu lasno je naći.
Ženu s odra da mu poište, da bi mu.
Ženu tko hudi, kupus svoj uli, a tko ženu hvali, bradu sebi pali.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Žitni kupac i djevojački otac ne mogu sretni biti.
Žvači riječi, da se ne ujedeš za jezik.