Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Mudrost — vsega dobra mati.
Broj poslovice u izvoru: 1860
Klasifikacija M. Kuusi:
M3a - vrijednost mudrosti, znanja, inteligencije i razuma
Ključne riječi (sinonimi)
Ako hoćeš da se o tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Bit' na dobru skoku.
Bit’ na dobru skoku.
Blago dobrom činu i svijetlom obrazu!
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Dobro se ljeto s proljeća vidi.
Dobrog je vina i kiselica dobra.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Mudrost — vsega dobra mati.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Nemoj biti ljuta, da ne budeš žuta, veće budi dobra, da ne budeš modra (od boja).
Stara koka, dobra juha.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Tko se rano oženi i rano ustaje, dobro čini.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Uzeh vraga pored blaga: blago propade, a vrag ostade.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
Ako hoćeš da se о tebi govori dobro, nikom ne govori zlo.
Ako poznaš dobru travu, stavi je prvo na tvoju ranu.
Bit' na dobru skoku.
Bit’ na dobru skoku.
Blago dobrom činu i svijetlom obrazu!
Bolje je dobra dvoriti, nego se sa zlim udomiti.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Dobro se ljeto s proljeća vidi.
Dobrog je vina i kiselica dobra.
Dođe voda pa odnese zlo i dobro.
I zla (je) žena dobra žena.
Ide kolo naokolo.
Mudrost — vsega dobra mati.
Najgora žena valja pedeset groša, a dobra se nikakvim asprama platiti ne može.
Najgori je muž dobar muž, a dobroga muža ni jedne aspre iscijeniti ne mogu.
Nemoj biti ljuta, da ne budeš žuta, veće budi dobra, da ne budeš modra (od boja).
Stara koka, dobra juha.
Svekrva ni od gnjile nije dobra, a nevjesta ni od gnjile ni od meda.
Tko nije zaznao majku, ne zna za nikakvo dobro.
Tko se rano oženi i rano ustaje, dobro čini.
Tko ženu sad hvali, zla već neg dobra hvali.
Uzeh vraga pored blaga: blago propade, a vrag ostade.
Za putnika dobro, a za čobanina zlo.
Zao spahija oćera jednu kravu, a dobar dvije.
Zlu daj, a dobra poznaj.
Ženi, djeci i psu tuđu dobro čini, a zaludu.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Bez starca nema udarca.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Guvno se guli prid vršidbu, a koš (tobanja) sprema prid beritbu.
Ispeci pa reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Kozle tiho svu mater sisa i svaku drugu, a plaho ni svoju ni tuđu.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mudrost — vsega dobra mati.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne da tuzi na srce.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pametniji popušta.
Prvo skoči pa reci "hop"!
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Put ukazati.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Svak je mudar po šteti.
Za hajdukom u goru ne idi.
A lijepe glave! Nu ne ima moždana.
Ako budem živ.
Ako gluh ne čuje, a on promisli.
Bez starca nema udarca.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Bježi od ljudi kao divlje pače.
Bog je stari čudotvorac.
Bolja je razmišljena nego namišljena.
Bolje je malo pak dobro, kak zlo pak vnogo.
Bolje je s mudrim orati, negli s ludijem vino piti.
Bolje s mudrim orati negli s ludijem vino piti.
Boljša jest razmišljena nego namišljena.
Brada kaže jarca, ne pako mudroznanca.
Čoek se do smrti uči.
Da Bog da! Ali kako ja znam...
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Daj mi malo hljeba, da pojedem ovo sira; pa onda: daj mi malo sira, da pojedem ovo hljeba.
Dobra je namišljena, nu je bolja razmišljena.
Dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne siječe.
Gde je sreča, neje pameti.
Guvno se guli prid vršidbu, a koš (tobanja) sprema prid beritbu.
Ispeci pa reci.
Ja sam lanjski i onomlanjski.
Koliko vrijedi jezik, toliko vrijedi i čovjek.
Kovač ima klešča, da z rukami v ogenj nejde.
Kozle tiho svu mater sisa i svaku drugu, a plaho ni svoju ni tuđu.
Majstor za to ima kliješta, da ne žeže ruke.
Mudrost — vsega dobra mati.
Ne bije mene torba, već ono što je u torbi.
Ne da tuzi na srce.
Nema bolećega.
Nješto nješto izjelo i od nješta kosti ostale.
Odstupite nekoliko, mnogo vas je.
Oles ajsn kao Švabo tralala.
Osam mi manjka, a devetu ćeram.
Ostala su mi lagala u selu, nego daj mi kola i volove da ih donesem, pa ću ti onda lagati koliko ti drago.
Pamet dođe, vrijeme prođe.
Pametniji popušta.
Prvo skoči pa reci "hop"!
Pržio bih, gospodaru.
Puha ka' i hodža na tikvu.
Pustio bih ja njega, ali neće on mene.
Put ukazati.
Slovo "iže", ali sirca niže.
Sluti, sluto, naslutićeš.
Stari jesmo priateli.
Svak je mudar po šteti.
Za hajdukom u goru ne idi.