Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Broj poslovice u izvoru: 4309
Klasifikacija M. Kuusi:
K1a - položaj vladara, etika izvršavanja moći
Ključne riječi (sinonimi)
Berzomu konju neje treba ostruge.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da grdne crkve! A bijesnih svetaca! Grdna mjesta za jagnjivo! Ustavite konje da se pusta Boga namolimo!
Gospodarevo oko konja pase.
Hitar konj često posrče.
I muha konja pekne.
Izjela konja trava.
Konj žedan mutne vode ne gleda.
Konja mrtva potkovat’.
Konja plemenita bolje vlada slatka ruka neg' tvrda uzda,
Konja s magarcem ne valja porediti.
Konja valja biti, a vola milovati.
Konja za žveglju dati.
Konjske kovati po ledu potkovi.
Mator se konj ne uči igrati.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Svaki Ciganin svog konja hvali.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Što star dvori, sve konja mori.
Tko konja jaše, otvoreno mu je po groba; a tko ga trči, vas grob.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da grdne crkve! A bijesnih svetaca! Grdna mjesta za jagnjivo! Ustavite konje da se pusta Boga namolimo!
Gospodarevo oko konja pase.
Hitar konj često posrče.
I muha konja pekne.
Izjela konja trava.
Konj žedan mutne vode ne gleda.
Konja mrtva potkovat’.
Konja plemenita bolje vlada slatka ruka neg' tvrda uzda,
Konja s magarcem ne valja porediti.
Konja valja biti, a vola milovati.
Konja za žveglju dati.
Konjske kovati po ledu potkovi.
Mator se konj ne uči igrati.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Svaki Ciganin svog konja hvali.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Što star dvori, sve konja mori.
Tko konja jaše, otvoreno mu je po groba; a tko ga trči, vas grob.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ak’ mi neće Bog pomoći, pekla budem prosil moči.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako je i car. Nije ciganski haračlija.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bješe mi ga davati, dokle mogah žvakati.
Bog je jak!
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija sila, onoga i carstvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čija sila, toga je i sud.
Čija suša, tog i more, čije polje, tog i grad.
Čija šuma, onog i zečevi.
Čije je june, onog i uže.
Čiji je sud, toga je i pravda.
Čiji su mnozi, onoga i bozi.
Di je sila, tu nije razlog.
Gdje sila gospodi, s razlogom ne hodi.
Gdje zlato govori, jezik mora mučati.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
I muha konja pekne.
Ki je jači, ta kobači.
Ko ženu sluša, gori je od žene.
Komu moreš, dobro čini.
Nad silom sila je pravda.
Najbolji je gnoj od gospodarevijeh potplata.
Pun je k'o jastog, a slini k'o spuž.
Sila Boga ne moli.
Svađaj i vladaj.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Veća moć veću primaga.
Veći dinar manjega pokriva.
Zverhu svojeh je gospon.
Ako car da, ali Buća ne da.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako je i car. Nije ciganski haračlija.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Bješe mi ga davati, dokle mogah žvakati.
Bog je jak!
Bolje je malo ali smočno, nego mnogo pa nemoćno.
Čija busija, toga i junaštvo.
Čija sila, onoga i carstvo.
Čija sila, toga i pravda.
Čija sila, toga je i sud.
Čija suša, tog i more, čije polje, tog i grad.
Čija šuma, onog i zečevi.
Čije je june, onog i uže.
Čiji je sud, toga je i pravda.
Čiji su mnozi, onoga i bozi.
Di je sila, tu nije razlog.
Gdje sila gospodi, s razlogom ne hodi.
Gdje zlato govori, jezik mora mučati.
Gospoda duge ruke imaju.
Gospoda duge ruke imaju.
I muha konja pekne.
Ki je jači, ta kobači.
Ko ženu sluša, gori je od žene.
Komu moreš, dobro čini.
Nad silom sila je pravda.
Najbolji je gnoj od gospodarevijeh potplata.
Pun je k'o jastog, a slini k'o spuž.
Sila Boga ne moli.
Svađaj i vladaj.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Veća moć veću primaga.
Veći dinar manjega pokriva.
Zverhu svojeh je gospon.
A u visocijeh gora vrhe najprije ognjeni trijes udari.
Ako dužnik umre, dug na nogah ostaje.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je kasno, barem je časno.
Ako ne načiniš, ne išteti.
Ako ne umijem napiti, a ja umijem popiti.
Ako si i kuma, pokrij se.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bog mi je svedok.
Bog mi je svjedok.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Budi muž kulik puž.
Dockan je onda štedjeti kad nestane.
Goveče pod sedlo, a čoban na sedlo ne ide.
Govori, ali pametno.
Ja zapovijedih baku, a bak crkvenjaku.
Kaj je rečeno, rečeno je.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Komu moreš, dobro čini.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Na ljutu ranu ljutu travu.
Na svojoj baštini.
Njezinu stranu mora držat.
Obračam herbet.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Plati, pa se povrati.
Reč je reč.
Riba smrdi od glave.
Svaka krpa svoju bužu krpi.
Svatko je kovač svoje sreće.
Svatko nosi svoj križ.
Sve se vraća sve se plaća.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Žena drži tri kuta kuće.
Ako dužnik umre, dug na nogah ostaje.
Ako i uzmobudeš što hoćeš, nemo’ činit’ što hoćeš.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako ja zlo učinih, ja i suze prolih.
Ako je kasno, barem je časno.
Ako ne načiniš, ne išteti.
Ako ne umijem napiti, a ja umijem popiti.
Ako si i kuma, pokrij se.
Ako si srdit, ljudi ti nisu krivi.
Bog mi je svedok.
Bog mi je svjedok.
Bolje je jedno tvorom nego sto govorom.
Budi muž kulik puž.
Dockan je onda štedjeti kad nestane.
Goveče pod sedlo, a čoban na sedlo ne ide.
Govori, ali pametno.
Ja zapovijedih baku, a bak crkvenjaku.
Kaj je rečeno, rečeno je.
Ki dava decam na voju, sebi na tugu i nevoju.
Ko se žene boji, neka đeču doji.
Koga majka budi, jalovi mu trudi.
Komu moreš, dobro čini.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
Mudros uzdrži svijet u dobru, a ludos u zlu.
Na ljutu ranu ljutu travu.
Na svojoj baštini.
Njezinu stranu mora držat.
Obračam herbet.
Oženi se, staće ti volak na nogu (pašče ti briga na glavu).
Plati, pa se povrati.
Reč je reč.
Riba smrdi od glave.
Svaka krpa svoju bužu krpi.
Svatko je kovač svoje sreće.
Svatko nosi svoj križ.
Sve se vraća sve se plaća.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Žena drži tri kuta kuće.
Ako je i zmija, od srca je.
Ako oko ne vidi, srce ne žudi.
Ako što oko ne vidi, srce ne žudi.
Daleko od očiju, daleko od srca.
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Imat' srce u ustije.
Jeknu od srca! (dabogda).
Lišće je od srca poklisar.
Mrzne ruke, mrzno srce.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne da tuzi na srce.
Ne gleda Bog na kaljave noge, već na čisto srce.
Otišlo mu je srce u petu.
Ovčje runce, a vučije srce.
Pune oči, a prazno srce.
Pune oči, puno srce.
Puno oko, puno i srce.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
U zdravom tijelu zdrav duh.
Ako oko ne vidi, srce ne žudi.
Ako što oko ne vidi, srce ne žudi.
Daleko od očiju, daleko od srca.
Dobra žena srcem ljubi, a zla jezikom ujeda.
Imat' srce u ustije.
Jeknu od srca! (dabogda).
Lišće je od srca poklisar.
Mrzne ruke, mrzno srce.
Ne boli ga srce za njim, jer ih nije jedna mati rodila.
Ne da tuzi na srce.
Ne gleda Bog na kaljave noge, već na čisto srce.
Otišlo mu je srce u petu.
Ovčje runce, a vučije srce.
Pune oči, a prazno srce.
Pune oči, puno srce.
Puno oko, puno i srce.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
U zdravom tijelu zdrav duh.

