Portal hrvatskih poslovica
Poslovica
Tko može, i konj mu može.
Broj poslovice u izvoru: 1534
Klasifikacija M. Kuusi:
M5b - vrijednost i kvaliteta alata, instrumenata i oružja
Ključne riječi (sinonimi)
Berzomu konju neje treba ostruge.
Bije sedlo tko ne može konja.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da grdne crkve! A bijesnih svetaca! Grdna mjesta za jagnjivo! Ustavite konje da se pusta Boga namolimo!
Gospodarevo oko konja pase.
Hitar konj često posrče.
I muha konja pekne.
Izjela konja trava.
Konj žedan mutne vode ne gleda.
Konja mrtva potkovat’.
Konja plemenita bolje vlada slatka ruka neg' tvrda uzda,
Konja s magarcem ne valja porediti.
Konja valja biti, a vola milovati.
Konja za žveglju dati.
Konjske kovati po ledu potkovi.
Mator se konj ne uči igrati.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Svaki Ciganin svog konja hvali.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Što star dvori, sve konja mori.
Tko konja jaše, otvoreno mu je po groba; a tko ga trči, vas grob.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Tko može, i konj mu može.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Bije sedlo tko ne može konja.
Čovjek se u muci, a konj u blatu poznaje.
Da grdne crkve! A bijesnih svetaca! Grdna mjesta za jagnjivo! Ustavite konje da se pusta Boga namolimo!
Gospodarevo oko konja pase.
Hitar konj često posrče.
I muha konja pekne.
Izjela konja trava.
Konj žedan mutne vode ne gleda.
Konja mrtva potkovat’.
Konja plemenita bolje vlada slatka ruka neg' tvrda uzda,
Konja s magarcem ne valja porediti.
Konja valja biti, a vola milovati.
Konja za žveglju dati.
Konjske kovati po ledu potkovi.
Mator se konj ne uči igrati.
Nad sunce svitlosti, nad majku milosti, nad oca prijatelja, nad brata druga, nad konja putnika, nad psa čuvara, nad ženu bremena.
Pazi konja kao prijatelja, a jaši ga kao dušmanina.
Svaki Ciganin svog konja hvali.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Što star dvori, sve konja mori.
Tko konja jaše, otvoreno mu je po groba; a tko ga trči, vas grob.
Tko konja jaše, srce mu trpi.
Tko može, i konj mu može.
Ženu, pušku i konja može čoek pokazati, ali u naruč ne davati.
Ako je i Bogu, mnogo je.
Ako sreću ne srete, ne stiže ju nikad.
Bit’ na dobru skoku.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Bog zatvori jedna vrata, a otvori stotinu.
Bolše sreče neg pameti.
Dao Bog, ali nije imao kome.
Eno mu slika i prilika.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Kad lav umre, i zec na njega udre.
Našla je slika priliku.
Ne pjeva slavulj u svakom grmu.
Nevolja priliku daje kreposti.
Pogača što veće čeka, to boljega gosta dočeka.
Pošteno plati, pak se i opet povrati.
Prilika čini tata.
Prilika čini tata.
Pritisni sreću kad dođe za ne tjerat' je kad prođe.
Pusti Ciganina pred vrata, a on će u kuću.
Tko može, i konj mu može.
Upao medvjed u med.
Ako sreću ne srete, ne stiže ju nikad.
Bit’ na dobru skoku.
Blago dijete i dvije majke posisa.
Bog zatvori jedna vrata, a otvori stotinu.
Bolše sreče neg pameti.
Dao Bog, ali nije imao kome.
Eno mu slika i prilika.
Kad kuća gori, barem da se čovek ogrije.
Kad lav umre, i zec na njega udre.
Našla je slika priliku.
Ne pjeva slavulj u svakom grmu.
Nevolja priliku daje kreposti.
Pogača što veće čeka, to boljega gosta dočeka.
Pošteno plati, pak se i opet povrati.
Prilika čini tata.
Prilika čini tata.
Pritisni sreću kad dođe za ne tjerat' je kad prođe.
Pusti Ciganina pred vrata, a on će u kuću.
Tko može, i konj mu može.
Upao medvjed u med.
Ah, pomozi, vekivečni Bože.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Ćelav se diči kapom, a ludi snagom.
Doletiti kako zmaj.
Jače je selo od svatova.
Jačega kapom, a nejačega šakom.
Ki je jači, ta kobači.
Lavica jedno okoti, ali lava.
Ljut ко zmaj.
Pamet caruje, a snaga đubar kida.
Pamet caruje.
Pas koji laje, ne grize.
Poštenje najjače korenje.
Snaga je mama serčeno ljubečeh.
Tiha voda brege dere.
Tko može, i konj mu može.
Ako je zrnce i malo, ali je papreno.
Ćelav se diči kapom, a ludi snagom.
Doletiti kako zmaj.
Jače je selo od svatova.
Jačega kapom, a nejačega šakom.
Ki je jači, ta kobači.
Lavica jedno okoti, ali lava.
Ljut ко zmaj.
Pamet caruje, a snaga đubar kida.
Pamet caruje.
Pas koji laje, ne grize.
Poštenje najjače korenje.
Snaga je mama serčeno ljubečeh.
Tiha voda brege dere.
Tko može, i konj mu može.
Berzomu konju neje treba ostruge.
Bez alata nema zanata.
Bjež' u selo, vođo!
Dao Bog, ali nije imao kome.
Dok je ovoga brka.
Ispekao zanat (izučio dobro).
Iz očiju krasti (sa osobitom vještinom).
Kad čoeku pukne među očima.
Kako ko zna, onako i pjeva.
Mlad ne hoće, a star ne može.
Plače gora za majstora.
Stara koka, dobra juha.
Tko može, i konj mu može.
Tko umije, njemu dvije.
Tko umije, temu dvije.
Bez alata nema zanata.
Bjež' u selo, vođo!
Dao Bog, ali nije imao kome.
Dok je ovoga brka.
Ispekao zanat (izučio dobro).
Iz očiju krasti (sa osobitom vještinom).
Kad čoeku pukne među očima.
Kako ko zna, onako i pjeva.
Mlad ne hoće, a star ne može.
Plače gora za majstora.
Stara koka, dobra juha.
Tko može, i konj mu može.
Tko umije, njemu dvije.
Tko umije, temu dvije.
