Portal hrvatskih poslovica
Poslovica  
  
	Mrtvi živijem oči otvaraju.
	
Broj poslovice u izvoru: 5593
Klasifikacija M. Kuusi:
G8 - SMRT / MRTVI
		Ključne riječi (sinonimi)
	
		  Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako oko ne vidi, srce ne žudi.
Ako što oko ne vidi, srce ne žudi.
Bijelo babi na oku, pa ne vidi.
Crne oči hvaljene su.
Čuva ga kao oči u glavi.
Da ne budem svojiem očima vidjela, ne bih vjerovala.
Daleko od očiju, daleko od srca.
Dao bi oko za njega.
Glad oči nema.
Glad očiju nema.
Gladno oko ne spava.
Gnev očiju nema.
Gospodarevo oko konja pase.
Iz očiju krasti (sa osobitom vještinom).
Iz oka iz boka.
Izbio je vranam oči.
Izvan očiju, izvan pameti.
Kad čoeku pukne među očima.
Kraljevi imaju vele oči i uši.
Moja puška ubila hajduka, a moje ga oči ne vidjele.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Ne ima oči u zatioku.
Očima znanje, ušima vjera.
Puno oko, puno i srce.
U muškoga je sramota pod petom, a u ženskoga među očima.
U strahu su velike oči.
      
    Ako je vjernije oko, ali je službenije uho.
Ako oko ne vidi, srce ne žudi.
Ako što oko ne vidi, srce ne žudi.
Bijelo babi na oku, pa ne vidi.
Crne oči hvaljene su.
Čuva ga kao oči u glavi.
Da ne budem svojiem očima vidjela, ne bih vjerovala.
Daleko od očiju, daleko od srca.
Dao bi oko za njega.
Glad oči nema.
Glad očiju nema.
Gladno oko ne spava.
Gnev očiju nema.
Gospodarevo oko konja pase.
Iz očiju krasti (sa osobitom vještinom).
Iz oka iz boka.
Izbio je vranam oči.
Izvan očiju, izvan pameti.
Kad čoeku pukne među očima.
Kraljevi imaju vele oči i uši.
Moja puška ubila hajduka, a moje ga oči ne vidjele.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Ne ima oči u zatioku.
Očima znanje, ušima vjera.
Puno oko, puno i srce.
U muškoga je sramota pod petom, a u ženskoga među očima.
U strahu su velike oči.
		  Ako je nevolja zlo trpjet’, nije zaboravit’.
Bolje je umrijeti, nego umirati.
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Dođe mi od muke puknuti.
Hajdučkoj majci po oboru trnje raste.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Nesreča berzo dojaše, pešice odhađa.
Nesreća tanko prede.
O, Krajino, krvava haljino.
Pozna đеса gotove sirote.
Udovica užganica.
Zla zima.
      
    Bolje je umrijeti, nego umirati.
Da nijesam patila, ne bih se u srijedu spratila.
Dođe mi od muke puknuti.
Hajdučkoj majci po oboru trnje raste.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Nesreča berzo dojaše, pešice odhađa.
Nesreća tanko prede.
O, Krajino, krvava haljino.
Pozna đеса gotove sirote.
Udovica užganica.
Zla zima.
		  Bacio potkove.
Bog mu duši pokoj da!
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je umrijeti, nego umirati.
Čoek se do smrti uči.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Da mu Bog prosti grisi.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Do sto godina ni kostiju ni mesa.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grob neopojan.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Kako tko žive, tako i umre.
Ljepše je u svijetu i deset puta umrijeti, nego kod kuće jednoć.
Mlad može, a star mora umrijeti.
Mrtva usta kazati ne mogu.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Muž ženu korotuje od doma do groba, pa od groba do doma.
Muža od žene, a ženu od muža ne može ništa razdvojiti, već ako kuka i motika (smrt).
Smrt nigdar ne stane.
Smrt veselje veselja izbavlja.
Srećnom žene umiru, a nesrećnome kobile crkavaju.
Škakljiv sam oko vrata.
Zemlja zemlju pleše.
Željan umira a umrijet ne more.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žena je (tvrđa od smrti) kao mačka (jer se govori da je mačku vrlo teško ubiti).
      
    Bog mu duši pokoj da!
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je umrijeti, nego umirati.
Čoek se do smrti uči.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Da mu Bog prosti grisi.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Do sto godina ni kostiju ni mesa.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grob neopojan.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Kako tko žive, tako i umre.
Ljepše je u svijetu i deset puta umrijeti, nego kod kuće jednoć.
Mlad može, a star mora umrijeti.
Mrtva usta kazati ne mogu.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Muž ženu korotuje od doma do groba, pa od groba do doma.
Muža od žene, a ženu od muža ne može ništa razdvojiti, već ako kuka i motika (smrt).
Smrt nigdar ne stane.
Smrt veselje veselja izbavlja.
Srećnom žene umiru, a nesrećnome kobile crkavaju.
Škakljiv sam oko vrata.
Zemlja zemlju pleše.
Željan umira a umrijet ne more.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žena je (tvrđa od smrti) kao mačka (jer se govori da je mačku vrlo teško ubiti).
 
 
        
      
