Portal hrvatskih poslovica
Poslovica  
  
	Dan po dan, dok i smrt za vrat.
	
Broj poslovice u izvoru: 4689
Klasifikacija M. Kuusi:
G8c - smrt je neizbježna, neopoziva
		Ključne riječi (sinonimi)
	
		  Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Čuvaj bijele novce za crne dane.
Dan po dan, doći će i Đurđev dan.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Doći će Vidov dan.
Gost i riba treći dan smrde.
Gost je za tri dana.
Izjutra se dan poznaje.
Jutro je pametnije od večeri.
Neka kadgod i ženski dan dođe!
Po jutru se dan poznaje.
Svakog gosta tri dana dosta.
Tko ne ima žene, svaki je dan bije; ma tko je ima, dobro je čuva.
Tko nejma žene, svaki dan je bije.
Tko staro ljubi, danke gubi.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Veće je dana nego komada.
      
    Bijele novce valja ostavljati za crne dane.
Čuvaj bijele novce za crne dane.
Dan po dan, doći će i Đurđev dan.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Doći će Vidov dan.
Gost i riba treći dan smrde.
Gost je za tri dana.
Izjutra se dan poznaje.
Jutro je pametnije od večeri.
Neka kadgod i ženski dan dođe!
Po jutru se dan poznaje.
Svakog gosta tri dana dosta.
Tko ne ima žene, svaki je dan bije; ma tko je ima, dobro je čuva.
Tko nejma žene, svaki dan je bije.
Tko staro ljubi, danke gubi.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Veće je dana nego komada.
		  Ako crv ga je oblačio, drugi ga je crv izio.
Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Bi njekada.
Bilo i prošlo, i što će bit i to će proći.
Bog dao, Bog i uzeo.
Čije nije bilo, čije l' bit neće?
Čovik danas je, jutro ni.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Djevojačka pamet, rosa na listu.
Do sto godina ni kostiju ni mesa.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
I to će proći.
Još kad je car kaplar bio (davno).
Jučer vezir danas rezil.
Kako došlo, tako prošlo.
Kako nam dni lete.
Mlad može, a star mora umrijeti.
Mlada moma mal do vijeka.
Nova metla dobro mete.
Pšenica težaka ne čeka.
Smrt nigdar ne stane.
Smrt veselje veselja izbavlja.
Svaka sila za vremena.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Zima i ljeto jes godište.
      
    Baba babi grebla lan, da joj zaman prođe dan.
Bi njekada.
Bilo i prošlo, i što će bit i to će proći.
Bog dao, Bog i uzeo.
Čije nije bilo, čije l' bit neće?
Čovik danas je, jutro ni.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Djevojačka pamet, rosa na listu.
Do sto godina ni kostiju ni mesa.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
I to će proći.
Još kad je car kaplar bio (davno).
Jučer vezir danas rezil.
Kako došlo, tako prošlo.
Kako nam dni lete.
Mlad može, a star mora umrijeti.
Mlada moma mal do vijeka.
Nova metla dobro mete.
Pšenica težaka ne čeka.
Smrt nigdar ne stane.
Smrt veselje veselja izbavlja.
Svaka sila za vremena.
Trla baba lan, da joj prođe dan.
Zima i ljeto jes godište.
		  Bacio potkove.
Bog mu duši pokoj da!
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je umrijeti, nego umirati.
Čoek se do smrti uči.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Da mu Bog prosti grisi.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Do sto godina ni kostiju ni mesa.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grob neopojan.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Kako tko žive, tako i umre.
Ljepše je u svijetu i deset puta umrijeti, nego kod kuće jednoć.
Mlad može, a star mora umrijeti.
Mrtva usta kazati ne mogu.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Muž ženu korotuje od doma do groba, pa od groba do doma.
Muža od žene, a ženu od muža ne može ništa razdvojiti, već ako kuka i motika (smrt).
Smrt nigdar ne stane.
Smrt veselje veselja izbavlja.
Srećnom žene umiru, a nesrećnome kobile crkavaju.
Škakljiv sam oko vrata.
Zemlja zemlju pleše.
Željan umira a umrijet ne more.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žena je (tvrđa od smrti) kao mačka (jer se govori da je mačku vrlo teško ubiti).
      
    Bog mu duši pokoj da!
Bog ne trubi, zašto čovjeka gubi.
Bolje je časno umrijeti negoli zlo živjeti.
Bolje je poštena smrt, nego li zlo živjeti.
Bolje je stoput na dvoru umrijeti neg jedamput na domu.
Bolje je umrijeti, nego umirati.
Čoek se do smrti uči.
Čovik se sam rodi i sam umre.
Da mu Bog prosti grisi.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Djede Rade, tako ti svijeta i vijeka, je li ti žao umrijeti? - Jest, tako mi svijeta i vijeka, kao da sam se jučer rodio. - A učini ti se kolik vijek? - Učini pope, Boža ti vjera, kao da pasah s gumna u pojatu.
Do sto godina ni kostiju ni mesa.
Dobro živi i zlo živi, mre se.
Dva put je čoek u svome vijeku veseo: prvom, kad se oženi, a drugom, kad ženu ukopa.
Grob neopojan.
Ja ja, ja on (življeti ili umrijeti).
Kako tko žive, tako i umre.
Ljepše je u svijetu i deset puta umrijeti, nego kod kuće jednoć.
Mlad može, a star mora umrijeti.
Mrtva usta kazati ne mogu.
Mrtvi živijem oči otvaraju.
Muž ženu korotuje od doma do groba, pa od groba do doma.
Muža od žene, a ženu od muža ne može ništa razdvojiti, već ako kuka i motika (smrt).
Smrt nigdar ne stane.
Smrt veselje veselja izbavlja.
Srećnom žene umiru, a nesrećnome kobile crkavaju.
Škakljiv sam oko vrata.
Zemlja zemlju pleše.
Željan umira a umrijet ne more.
Žena (udova) zaboravi čovjeka kod prvoga sina.
Žena je (tvrđa od smrti) kao mačka (jer se govori da je mačku vrlo teško ubiti).
		  Da padnu kuskuni s neba, Vujašu bi se о vratu objesili.
Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Ili po šiji, ili po vratu.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Škakljiv sam oko vrata.
      
    Dan po dan, dok i smrt za vrat.
Ili po šiji, ili po vratu.
Svekrva se miloj snasi raduje: - Blago mene, evo snahe, evo odmjene! Snaha tiho progovara ispod marame: - Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine.
Škakljiv sam oko vrata.
 
 
        
      
